Autoritarne snage desetljećima šire dezinformacije

„Rat je i to ne prvi put nakon Drugog svjetskog rata. Devedesetih su bili ratovi u Jugoslaviji, usred Europe. Neljudsko je moguće i pravi sebi put iz tobožnje normalnosti", piše Seuddeutsche Zeitung.

„Zapad je predugo olako uzimao Putina. Njemačka posluje s Rusijom kao da se Putinu može vjerovati. Tek sada, na današnji dan, postaje jasno koliko je to bilo i ostalo komplikovano pitanje. Kultura skretanja pogleda ima dugu tradiciju na Zapadu, posebno u Njemačkoj. Kad sam krajem 1990-ih studirala politiku u Heidelbergu, upoznala sam se sa pojmom "balkanizacije", koji je opisivao fenomen koji me plašio još u mladosti: dok je u zemlji porijekla mojih roditelja bio rat, obitelji bježale u Njemačku, mediji su bili sve dalje i dalje od izvještavanja o ovoj regiji: Zahvaljujući retorici "Rat na Balkanu" moglo se neometano govoriti o "miru u Europi" kao da jedno s drugim nema veze", piše kolumnistica Jagoda Marinić za SZ.

Ljudi u ratnim područjima, s druge strane, vrlo pozorno promatraju Zapad. Pitaju se: Vide li nas oni sa Zapada? Gledaju li našu bijedu, jesmo li mi za njih ljudi, čiji su životi važni? Pred očima Zapada Sarajevo je godinama bilo u opsadi i granatirano. Genocid u Srebrenici dogodio se pred očima međunarodne zajednice. Ti ljudi se pitaju i zašto se toliko čekalo da se demagoge uzme za ozbiljno? Dezinformacije koje Putin godinama širi, strukturno su slične onima, koje su širili srpski ratni huškači u jugoslavenskom ratu. Stoga nije bila slučajnost što je Putin zloupotrijebio sastanak s Olafom Scholzom u Kremlju za širenje narativa o navodnom NATO-ovom napadačkom ratu u Srbiji i genocidu nad Srbima. Olaf Scholz mu je odlučno proturječio, ali ta iskrivljavanja povijesti nisu od jučer. Autoritarne snage desetljećima rade na potkopavanju europskog sustava vrijednosti, čineći to i širenjem dezinformacija. Novi rat u Ukrajini nije samo napad na europski sigurnosni poredak, on je rezultat borbe protiv europskih vrijednosti koje su se predugo podcjenjivale.

Treba slušati preživjele, odavno smo vidjeli da ovo dolazi

Autorica dalje piše: „U Njemačkoj mnogi često žele sve znati bolje od preživjelih. Bosanskohercegovački autor Faruk Šehić je na Twitteru nakon ruskih napada napisao: "Mi smo preživjeli balkanski rat, odavno smo vidjeli da ovo dolazi. Mi imamo osjećaj za to, svojevrsnu antenu. Treba slušati preživjele, koji imaju puno toga za reći. Rusija djeluje po istom obrascu kao i Srbija u Bosni 1992. Lažne vijesti, propaganda, dehumanizacija.

Ako Europa želi ostati moralno vjerodostojna, mora, kada je riječ o mirovnim projektima, okončati samozaljubljenu retoriku uljepšavanja. Iskustvo rata i nepravde također je europsko: rat u Jugoslaviji bio je europski rat. Europa je također bila uključena u rat u Afganistanu. A u Španjolskoj, pod Frankovom diktaturom, država je dugo vremena nastavila ubijati kritičare vlade. Svaki Europljanin mora pronaći stav o ratu, ali i o pitanjima državne nepravde i geopolitike." 

„I ja bih brlo rado bila pacifista, Kao djevojci mi ništa ne bilo draže nego meditirati o miru u svijetu. Ali vidjela sam kako ljudi, koje sam voljela, napuštaju svoje zemlje, kako smo izgubili svoje domove, kako su mnogi također doživjeli stvari koje su ih ušutkale. Neke zauvijek. Imala sam tada i srpske prijatelje i naravno da sam pacifista u tome da ne želim vidjeti civilne žrtve ni u jednoj zemlji. Razumjela sam bijes Beograđana koji su vidjeli kako bombe padaju na njihov grad.  No takve zamjene teza ne mogu  ostati a da im se ne proturječi. Da su onomad svi bili pacifisti, u Srebrenici bi bilo ubijeno još više Muslimana. Rat bi se nastavio. Ubistva. Je li to još uvijek pacifizam?

Ruski napad na Ukrajinu budi sjećanja, uključujući i ona na sebičnost nekih na Zapadu. Neko je na Twitteru napisao da će se posljedice ovog rata uskoro osjetiti u Njemačkoj, kada poskupe energenti i kako to pogađa sve nas. Ukrajinac je odgovorio: Naravno, za solidarnost se mora argumentirati prijetnjom njemačkom blagostanju - što su, naspram toga, mrtvi Ukrajinci na ulicama Kijeva? Slažem se. Primjećujem kako se moje razmišljanje ponovno radikalizira u ovakvim vremenima: Nije sve relativno. Ono što ratovi uništavaju je nepovratno.

Dok se mnogi demokrati drže mirovne retorike, jedna politička sfera je stekla utjecaj u kojem se prakticira agresivni povijesni revizionizam. Političke snage teže drugačijem svjetskom i društvenom poretku. Naivnost je smrtonosna u ovakvim vremenima. Ravnodušnost također", piše Seuddeutsche Zeitung.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu