Evropski parlament raspravljao o migrantskoj krizi u BiH
15. novembar 2019
Podaci EU govore da je od 2018. godine oko 50.000 ljudi prošlo kroz BiH na putu ka Zapadnoj Evropi. Od toga oko 8.000 ljudi ostalo je u sjeverozapadnom dijelu BiH u Unsko-sanskom kantonu gdje se lokalne vlasti nose sa, kako Evropska komisija procjenjuje, najvećim pritiskom i najtežim prilivom migranata. Komesar za migracije, unutrašnje poslove i pitanja državljanstva Dimitris Avramopulos kaže da je Evropska komisija od 2018. godine mobilisala više od 36 miliona evra kako bi se odgovorilo na hitne potrebe izbjeglica i migranata i kako bi ojačale sposobnosti upravljanja migracijama same države BiH.
”Zbog vrlo ograničenog postojećeg kapaciteta pet privremnih centara za prijem uspostavljeno je 2018. godine, a time i obezbijeđen smještaj za 4.000 ljudi. Od toga je 30% porodica sa djecom , a 10% su maloljetnici bez pratnje. To je spriječilo humanitarnu krizu prošle zime”, navodi Avaramopulos.
On međutim upozorava da zima ponovo dolazi. ”I pored sve podrške koju smo pružili i dalje postoji veliki pritisak, a situcija u BiH razlog je za zabrinutost posebno u svjetlu zime koja dolazi. Svi želimo da izbjegnemo pogoršanje situacije i novu humanitranu krizu i činimo sve što možemo da pomognemo BiH da se nosi sa ovim problemima”, zaključuje Avramopulos.
Kriza najteža u USK, ocjenjuju u Briselu
U debati koja se u Evropskom parlamentu vodila povodom situacije sa migrantima u BiH naglašeno je da, iako se ukupno stanje oko priliva migranata na Zapadnom Balkanu poboljšava, BiH postaje ”glavna ruta” migranata na putu ka EU. Kriza je najteža na sjevrozapadu zemlje u Unsko-sanskom kantonu, ocjenjuju u Briselu.
”Mi želimo da pomognemo BiH da se nosi s tim problemima i da pružimo pomoć onima koji su u najtežoj situaciji. Zato je najhitnije potrebno da vlasti BiH bez oklijevanja premijeste izbeglice i migrante iz Vučjaka koji je potpuno neprimjeren smještaj”, navodi finska ministarka Titi Tupurainen.
Tupurainen ispred Savjeta EU, kome trenutno predsjedava Finska, kaže da je EU u više navrata razgovarala sa predstavnicima Bihaća kako bi se osiguralo zatvaranje Vučjaka i da je tom prilikom izražena i zabrinutost da postojeći prihvatni kapaciteti u BiH nisu dovoljni.
”Uprkos spremnosti EU da pruži finansijsku pomoć, vlasti u BiH nisu dodijelile nova mjesta za uspostavljanje privremenih kampova, niti postoji velika spremnost da se osigura rad postojećih. Za to nam je potrebna i predanost bih vlasti”, poručuje finska ministraka za evropske poslove.
”U takvim uslovima niko ne bi trebalo da živi”
Iako u EU navode da je broj dolazaka migranata na svim rutama ove godine smanjen za čak 90 procenata u odnosu na 2018. godinu, komesar za migracije, unutrašnja pitanja i državljanstvo Dimitris Avramopulos kaže da Evropska komisija pažljivo prati situaciju u BiH sa posebnim fokusom na ”loše uslove u Vučjaku”. ”U takvim uslovima niko ne bi trebalo da živi”, ocjenjuje Avramopulos.On je pred Evropskim parlamentom naveo da je Vučjak mjesto nekadašnje deponije i da je u neposrednoj blizini minskih polja. ”Ta lokacija ne ispunjava ni minimum uslova za pristojan prihvat ljudi i zato finansijska pomoć EU neće biti pružena za to mjesto”, izričit je Avramopulos.
Evropski komesar navodi da je EU tražila od lokalnih vlasti da bez odlaganja premjeste ljude koji se nalaze u Vučjaku u druge privremene prihvatne centre. On kao ”prvi pozitivan korak” u tom pravcu vidi najavu vlasti entiteta Federacije da na raspolagnje stave dvije kasarne u blizini Sarajeva i Tuzle.
”Sad očekujemo da ta odluka bude sprovedena kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i omogućilo preseljenje osoba koje su trenutno u Vučjaku”, kaže Avramopulos.
Evropski komesar dodaje da je Brisel dodatno zabrinut zbog prijavljenih slučajeva nasilnog vraćanja i lošeg tretiranja migranata na granici Hrtvatske sa BiH. On ponavlja da je bilo kakav oblik nasilja prema migrantima neprihvatljiv i da je EK uspostavila mehanizam nadgledanja poštovanja EU pravila kada je riječ o kontroli granice, ali i sprovođenju zakona o azilu od strane Hrvatske.
O odgovornosti za migrantsku krizu i ponašanju hrvatske policije
Poslanici Evropskog parlamenta složni su u ocjeni da situacija sa migrantima na sjeverozapdu BiH ”prevazilazi” mogućnosti BiH kako političke tako i ekonomske. Debata se međutim vodila o tome koliko je Hrvatska odgovorna za stanje na granici sa BiH. Predstavnik Evropske narodne partije iz redova hrvatskih parlamentaraca Karlo Resler za situaciju u BiH krivi ”nekontrolisane i nezakonite ulaske migranata u tu zemlju”. On dodaje da je Hrvatska ta, koja podnosi najveći teret migrantskog pritiska zbog svoje obaveze da štiti spoljnu granicu EU, ali i da poštuje prava migranata.
"Imamo dužnost prema svim evropskim građanima štititi najdužu kopnenu granicu Europske unije. Potrebno je zatvoriti kamp Vučjak, pomoći Bosni i Hercegovini da bolje upravlja migracijskim pritiskom i shvatiti da je ovo pitanje koje se tiče cijele Evropske unije, a ne samo jedne države članice”, naveo je Resler.
U grupi Socijalista i Demokrata ocjenjuju da sve više ljudi dolazi u BiH kako bi stigli u EU. Poslanik iz Njemačke Ditmar Koster navodi da je 17.500 ljudi ”zaglavljeno” u regionu oko Bihaća, a da ih oko 1.000 živi na deponiji kod Vučajaka.
”Kada pokušaju da pređu granicu i zatraže azil u Hrvatskoj, hrvatska policija ih zloupotrebljava i naslilno vraća. Nedostak solidarnosti i empatije za ljude koji bježe je izraz ozbiljne krize ljudskosti u EU”, kaže Koster.
Evropski Liberali upozorili su tokom debate u EP da su ”problemi su posljedica nezakonitog vraćanja sa hrvatske granice. Hrvatska migrantima ne dozvoljava da podnesu zahtjeve za azil i oni ostaju zaglavljeni na granici. Mora se više uraditi da se Hrvatska uskladi sa nasim očekivanjima prije ulaska u Šengen zonu”, izjavila je poslanica Tineke Strik.
Hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Ruža Tomašić kaže da se migrantska kriza iz BiH ”preliva”na Hrvatsku , a da na migrantskoj ruti raste stopa kriminala. Ona je navela da zemlje preko kojih migranti stižu u BiH ”nisu od velike pomoći” u zaustavljanju ilegalnih tokova.
O pitanju migragrantskih tokova na Zapadnom Balkanu već sljedeće nedjelje razgovaraće se na sastanku ministra unutrašnjih polova EU Zapadni Balkan u Skoplju.