Evropski sud za ljudska prava: "Kovačević protiv BiH"

Bosna i Hercegovina (BiH) bi trebala biti jedna izborna jedinica, a građani mogu glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripada i u kojem entitetu živi. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

 To je suština presude koju je objavio Evropski sud (ES) za ljudska prava. Presuda je donesena po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda Željka Komšića. On je, kao Bosanac i Hercegovac, tužio BiH jer ne može da odlučuje o izboru člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U današnjoj presudi Vijeća Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Kovačević: „Briše se identitetska i etnička linija“

Kovačević je o presudi govorio na lokalnoj televiziji tvrdeći da, iako nije upoznat sa zvaničnim tekstom presude, ima informacije da je ES pozitivno odgovorio na većinu njegovih zahtjeva. „Briše se identitetska i etnička linija, dakle mjesto prebivališta i etnička pripadnost više ne bi trebali biti uzimani u obzir prilikom izbora članova Predsjedništva BiH“, pojasnio je Kovačević u emisiji „Istraga sedmice“, koja je emitovana na televiziji Hayat.

Prema aktuelnom Ustavu i Izbornom zakonu BiH, član državnog Predsjedništva iz reda srpskog naroda bira se iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), dok se članovi Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda biraju iz drugog bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH (FBiH). Pravo da se kandiduju za članove Predsjedništva imaju samo pripadnici takozvanih konstituivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi).

 Nenad Nešić: „BiH ne može postojati na unitarističkim temeljima“

 Iako presuda ES u ponedjeljak (28.8.) još nije bila objavljena, nezvanične informacije o njenom sadržaju izazvale su burne reakcije u BiH. Posebno su oštri bili zvaničnici, ali i analitičari iz RS-a. Premijer RS-a Radovan Višković kaže da „od te priče nema ništa“ i da odluka ES „nikada neće biti provedena jer ugrožava interese RS-a“. „To je nečija muzička želja, namjera da se u mirnodopskim uslovima ostvare ratne ambicije“, rekao je Višković.

 Predsednik Demokratskog narodnog saveza i ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić kaže da treba sačekati da se vidi šta tačno piše u presudi. „Sačekat ćemo, ali bez obzira na to šta piše znam da RS i srpski narod nikada neće dozvoliti da im drugi biraju predstavnike. BiH neće i ne može postojati na unitarističkim i centralističkim temeljima“, kaže Nešić.

 Put u „demontažu“ RS-a

 Profesor ustavnog prava Milan Blagojević tvrdi da se ES pretvorio u „političku instituciju“ i da se „neovlašteno upušta u pokušaj sopstvenog izbornog i ustavnog inžinjeringa u jednoj državi“. Komentirajući rješenja koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda državnog Parlamenta, Blagojević zaključuje da se, uz pomoć ES, „sve protivpravno radi na rušenju RS-a“. To bi, prema njegovim riječima, značilo „demontažu RS-a i unitarizaciju BiH“. „RS ne smije pristati na to, jer bi to značilo i poništavanje suštinskog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma kao pravno valjanog međunarodnog ugovora“, rekao je Blagojević.

 Slaven Kovačević je, kako prenose mediji u BiH, rekao da nakon posljednje presude ES više ne može biti „legitimnog predstavljanja naroda“, na čemu posebno institiraju politički predstavnici Hrvata u BiH. To bi, kako ističe, značajno moglo uticati na buduće pregovore o „ograničenim promjenama“ Ustava i  Izbornog zakona BiH i eventualni sporazum državne koalicije u tom smislu. Kovačević smatra da bi ograničene ustavne reforme i izmjene Izborbog zakona trebale biti u skladu s Ustavom BiH, prema kojem se „Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava direktno primjenjuje u BiH“.

 Dragan Čović: „Legitimnost će biti još jače izražena“

 I politički predstavnici bosanskohercegovačkih Hrvata oštro su reagirali na navode o presudi ES. Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović prvo je izrazio sumnju u provodivost presude, a potom kazao kako će sada „legitimnost biti još jače izražena“. „Legitimnost hrvatskog naroda, kao i svakog drugog naroda, bit će još jače izražena u svim našim zahtjevima oko izmjena i Ustava, svih zakona, naravno Izbornog zakona, tamo gdje se štite kolektivna prava, a to su Domovi naroda i Predsjedništvo, i hrvatski narod će birati svoje legitimne predstavnike“, rekao je Čović. On je kazao da je i do sada bilo puno presuda koje je bilo nemoguće provesti „zbog ambijenta u BiH i nesklada zmeđu političkog djelovanja i realnog života“.

 Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara smatra da bi svim građanima BiH trebalo osigurati aktivno i pasivno biračko pravo za sve dužnosti na državnom nivou „nezavisno od toga u kojem entitetu, kantonu ili distriktu žive“ – ali bez uvođenja novih izbornih jedinica. „U skladu s tim, formulirali smo jedan model za izbor članova Predsjedništva BiH i jedan za izbor delegata u klubove Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Ti modeli osiguravaju i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda u tim tijelima, uz korištenje već postojećih administrativno-teritorijalnih jedinica kao izbornih jedinica, bez uvođenja bilo koje nove jedinice“, kaže Sitarski za DW.

 SDP BiH ne sumnja u provodivost presude?

 „Za razliku od Čovića, uopšte ne sumnjam u provodivost presude ES“, izjavio je Damir Mašić iz Socijaldemorkatske partije (SDP) BiH.  On je poručio da „nema alternative osim potpune implementacije i ove i svih ostalih presuda ES“. „Vrijeme je za suštinsko zalaganje za Evropsku uniju, umjesto dosadašnjeg deklarativnog“, poručio je Mašić. Premijer FBiH i predsednik SDP-a Nermin Nikšić kaže da presuda ES potvrđuje da je budućnost „građanska i evropska BiH“. „Nažalost, iskustvo nas uči da sama presuda kod nas u BiH ne znači da će automatski biti i provedena“, kazao je Nikšić.

 Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), koji se nalazi na američkoj „crnoj  listi“ zbok blokade izbora sudaca u FBiH, kaže da bi „svako  narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma moglo izazvati nemir u BiH“. Čavara je tim riječima komentirao presudu ES, te insistirao na provođenju Daytonskog sporazuma. „Poštujemo Sud iz Strazbura, ali mi imamo Daytonski sporazum i Ustav BiH koji prvenstveno moramo primjenjivati“, rekao je Čavara.

Evropska konvencija ima apsolutni prioritet

Da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava ima „apsolutni prioritet“ i da se BiH obavezala na njenu primjenu i kroz sopstvena ustavna i zakonska rješenja, za DW je potvrdio i stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić. „BiH je tu obavezu preuzela i prijemom u Vijeće Evrope“, kaže Pobrić. On je na svom Facebook profilu napisao da je, nakon posljednje presude ES, došlo vrijeme za ustavnu reformu i to bez prefiksa „ograničenu“. „Vrijeme je za institucionalnu demontažu političko-pravne strukture BiH, sve s ciljem izvršenja ove ali i ranije donesenih presuda istog Suda“, piše Pobrić.

Nurko Pobrić podsjeća da je ES i ranije donosio slične presude, a najpoznatija je ona u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Postupajući po tužbi Jevreja Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića ES je još 2009. godine donio presudu kojom je utvrđeno postojanje diskriminacije u Ustavu BiH i Izbornom zakonu. Sejdić i Finci tužili su BiH jer im nije omogućeno da, kao državljani BiH, budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Presuda do danas nije provedena, a Jevreji, Romi i pripadnici drugih nacionalnih manjina i dalje su obespravljeni su sopstvenoj državi. BiH se još 2002. godine, kada je postala članica Vijeća Evrope, obavezala da će izmijeniti izborno zakonodavstvo koje diskriminira pripadnike nacionalnih manjina, a reformu je trebala provesti uz pomoć Venecijanske komisije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu