Fake-mir na Balkanu

"Sa svim sredstvima" naslov je komentara kojega donosi berlinski Tagezeitung (taz) povodom nasilnih izgreda u Sobranju, makedonskom parlamentu, u četvrtak navečer (27.4.2017.), a koji se odnosi na to kako Nikola Gruevski pod svaku cijenu želi ostati na vlasti. Taz se u komentaru osvrće na činjenicu kako je stranka Gruevskog VMRO ustvari nastala kao revolucionarna organizacija čiji su "bradati borci 1934. zajedno s hrvatskim ustašama ubili srpskog kralja u Marseilleu". VMRO je 60 godina djelovao u podzemlju, a njegovi borci se do danas u Makedoniji slave kao heroji, navodi se dalje. VMRO je na prvim demokratskim izborima 1991. uspio postati najjača stranka u zemlji od jedva dva milijuna stanovnika.

"VMRO se smatra zaštitnikom slavensko-makedonske nacije. I samo njoj, prema tome, pripada zadatak vladati zemljom. Dosadašnji premijer Nikola Gruevski je proizvod takvog razmišljanja. Sa svim atributima megalomanije: VMRO se čak poziva na Aleksandra Velikog, jednog Grka, kao praoca makedonske nacije. Demokracija je bila dovoljno dobra sve dok je najjača stranka mogla sebi osigurati moć. No, s obzirom na korupciju je sve više gubila podršku među stanovništvom. Odgovor je bio pritiskivanje slobode mišljenja, ometanje rada oporbe, prisluškivanje naveliko. Činjenica da je socijaldemokratima prošle godine pošlo za rukom da slavenske Makedonce, Albance i Rome zajedno integrira u jednu multinacionalnu oporbu je dodatno ugrozila moć VMRO-a", navodi se u komentaru. S tim u svezi se napominje da Albanci zatim nisu htjeli prihvatiti više prihvatiti "putinovsko" ponašanje Gruevskog. "VMRO raspolaže batinašima poput onih koji su u četvrtak upali u parlament, vlada tajnom službom i vojskom. Ta stranka će pokušati sve kako bi svim sredstvima razjedinila svoje političke protivnike", navodi se u komentaru taz-a.

Bruxellesu odgovarali autokrati na Zapadnom Balkanu

Za stanje, odnosno krizu u Makedoniji je jedna od krivaca i Europska unija, komentira novinar njemačkog javnog servisa Bavarske - Bayerischer Rundfunk (BR). U komentaru se obrazlaže kako je u Bruxellesu dugo važilo: "Glavno da je mirno u istočnom i jugoistočnom stražnjem dvorištu." Stoga se, nastavlja se dalje u komentaru BR-a, "igralo na kartu autokrata. Političara poput Gruevskog u Makedoniji, Orbana u Mađarskoj, Đukanovića u Crnoj Gori, Vučića u Srbiji. Oni su u njihovim zemljama, doduše, sporni, ali su moći svjesne vođe. Možda su čak i gospodarske brojke u tim zemljama iole dobre. A oni mogu biti i od koristi: puštaju investitore iz EU-a u zemlju, postaju radionica za njemačku autoindustriju ili preuzimaju prljavi posao vratara za Europu u izbjegličkoj krizi. Mrkva ispred nosa građanima Zapadnog Balkana je bio obećani pristup EU-u. To obećanje su šefovi vlada Unije dali tijekom EU-summita u Solunu prije 14 godina. A onda se to obećanje zaboravilo i radije se brinulo za to da se banke koje su se preračunale izbavi iz blata pomoću poreznog novca."

BR u komentaru tako navodi Makedonija već dugo čeka pred vratima EU-a, i to u prvom redu zbog spora oko imena s Grčkom. "Bruxelles je Grčkoj mogao staviti pred gotov čin kad su Ateni trebale milijarde. No, to se nije dogodilo. Radije se oslanjalo na Ohridski mirovni sporazum iz 2001. godine kojim se spriječio veći građanski rat u Makedoniji. Albanska manjina je nakon toga dobila svoj dio kolača i vladala sad s ovom, sad s onom vladom. Ali osjećaj da su ravnopravni građani JEDNE države Makedoniji se nikako nije htio javiti. Kad su političari dovoljno beskrupulozni, mogu u Makedoniji u svaka doba povući etno-kartu. Upravo to se sada događa. Albanci žele više prava. Vođa oporbe Zaev iz socijaldemokratskog tabora im ta prava ustupa. Kao protuuslugu bi on imao vladajuću većinu s nekim albanskim strankama. Za premijera ga predsjednik Ivanov, međutim, ipak ne želi postaviti. Ivanov želi spriječiti Zaeva. Predsjednik time krši ustav. Posljedica: zemlja je duboko podijeljena. Zašto predsjednik to radi? Zato što želi Gruevskog održati na vlasti i zaštititi od pravosuđa. Jer, posebno tužiteljstvo istražuje protiv Gruevskog zbog korupcije i zlouporabe službenog položaja. Sada je Gruevski svoje batinaše poslao u parlament. I iako Europska unija već tri godine posreduje - makedonska kriza je ujedno hrpa krhotina jedne EU-politike koja se kladi u pogrešne trkaće konje. Zarad mira. No, ovo je samo jedan fake-mir. U stražnjem dvorištu Europske unije gori", upozorava se u komentaru BR-a.

Obećati pristup radi jačanja demokracije? Radije ne!

Neue Osnabrücker Zeitung s tim u svezi donosi komentar u kojemu se poziva na to da se Europska unija umiješa, da da financijsku pomoć i savjet, jer Makedonija je "grčki susjed i za vrijeme izbjegličke krize je zatvorila Balkansku rutu. Jedan konflikt bi mogao destabilizirati Balkan." Shodno tome se u komentaru postavlja pitanje bi li Europska unija trebala obećati brži pristup, kako bi se pomogla demokracija, i ujedno odgovara: "Radije ne", s obzirom na to da se Unija već jednom "opekla" prebrzim učlanjenjem Bugarske i Rumunjske, jer su "korupcija, kriminal i slabo pravosuđe tamo još uvijek svakodnevica".

U tom istom komentaru se ističe da bi Europska unija mogla biti "iskrenija" po pitanju primanja novih članica i predlaže da se, ako jedna zemlja kandidatkinja ne uspije ispuniti uvjete i nakon više godina kandidatskog statusa ne uđe u EU, toj zemlji oduzme kandidatski status s obrazloženjem: "Samo tko se reformira, smije ponovno pokušati." Time bi se, dodaje se, izbjeglo "višegodišnje zavlačenje, kao u slučaju Turske. Ta zemlja s predsjednikom Erdoganom na vlasti definitivno ne treba biti dio Europske unije."