10 činjenica o Frankfurtskom sajmu knjiga
17. oktobar 20191. Snovi
„San u nama" – pod tim motom se predstavlja Norveška kao glavni gost Frankfurtskog sajma knjiga. To je stih omiljenog norveškog pesnika Olava H. Haugea (1908-1994). U Njemačkoj je ovim povodom prevedeno 510 knjiga. Na otvaranju su govorili Erika Fatland i Karl Uve Knausgor. Norveška se na svom štandu predstavila minimalistički, sa puno ogledala koja sugerišu puno prostora za snove.
2. Književni voz
Norveška ima posebnu ambasadorku književnosti. Princeza Mete-Marit je zajedno sa svojim suprugom, prijestolonasljednikom Hakonom i sa cijelim nizom norveških pisaca doputovala u Frankfurt specijalnim vozom. U njemu su bili Maja Lunde („Istorija pčela“), Herbjorg Vasmo („Knjiga Dina") i Jostajn Garder („Sofijin svijet").
3. Upravo krunisana književna kraljica
Pet dana nakon što joj je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, Poljakinja Olga Tokarčuk je na otvaranju frankfurtskog Sajma govorila o tome kako se osjećala, kada je u automobilu, negdje između Berlina i Bilefelda saznala da je izbor pao na nju: „Bila sam potpuno nepripremljena i u dobroj mjeri zaprepaštena". Ona je prokomentarisala političku situaciju u Poljskoj nakon izbora: „U Poljskoj divlja neka vrsta kulturnog rata." Ovu književnicu u narednim danima očekuje mnoštvo intervjua.
4. Njemačka književna nagrada
Ova nagrada nije sastavni dio Frankfurtskog sajma knjiga, ali već 15 godina se dodjeljuje na samom početku Sajma. Svi kandidati koji su bili u užem izboru i naravno nagrađeni književnici su zvijezde sajma. Ovogodišnji dobitnik, Saša Stanišić je održao politički angažovan govor, osuđujući dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu, koji po njemu stvarnost toliko prilagođava sebi, da se njegova stvarnost onda sastoji još samo od laži. „To književnost, ustvari, ne bi trebalo da čini“. Polemika o tome da li se mogu razdvajati autor i djelo razvila se još prije Sajma.
5. Revija kniževnih zvijezda
Lajpciški sajam to ima odavno, ali Frankfurtski sajam je takođe poželio istu stvar. Na „Prazniku knjige" autori predstavljaju svoja djela već drugu godinu. Na okupu su Margaret Atvud koja je upravo nagrađena prestižnom nagradom Buker, Maja Lunde, Elif Šafak Kolson Vajthed kao i britanski tiražni pisac Ken Folet koji se svojom knjigom „The Friendship Tour“ na neki način suprotstavlja Bregzitu. Poznavalac drveća Peter Voleben čita u Frankfurtskom vrtu palmi, a kralj trilera Ju Nesbe govoriće o svojoj knjizi „Nož“.
6. Ljudska prava i slobode
„Sloboda izražavanja je osnova naše demokratije i o njoj nema pregovora“, naglasio je odlazeći direktor Berzovnog udruženja njemačkih knjižara, Hajnrih Rajtmiler. Kao i prethodnih godina Sajam se zalaže za uhapšene umjetnike. „U mnogim zemljama autori, knjižari i izdavači su izloženi represalijama. Hapse ih ako iskoriste svoje pravo na slobodno izražavanje mišljenja“, kaže Rajtmiler i dodaje: „To nećemo prihvatiti“. Kao primjer može poslužiti i „Straža opomene“ za izdavača iz Hongkonga Huja Minhaja kojeg su prije četiri godine vladini agenti iz Pekinga odveli na nepoznato mjesto. Na centralnom trgu Sajma će se okupljati ljudi sa kišobranima i po sunčanom vremenu, jer je to dogovoreni znak podrške ljudskim pravima i slobodama.
7. Umjetnost i revolucija
„Stvori svoju revoluciju", pod tim motom se na Sajmu predstavljaju ljudi koji na izazove vremena odgovaraju revolucionarnim idejama. Inicijativi su se priključili različite organizacije i mediji, među kojima su i Ujedinjene nacije. „The Arts+“ je od 2016 dio Sajma. Kampanje na društvenim mrežama, događaji uživo i video diskusije bi trebalo da intenziviraju globalni društveni diskurs. Jedna od zvijezda je poznati kineski umjetnik i disident Aj Vejvej sa kojim će razgovarati njemački novinar Nazan Gokdemir.
8. Čovjekovo djelo
Da li je antropocen – doba na koje suštinski utiče čovjek – posljednje? Mikroplastika, prejterano vađenje riba iz mora, erozija tla – to nisu baš teme za književne sladokusce. Ali to u ovom slučaju nije tačno – odnos kulture i prirode je jedna od težišnih tema ovogodišnjeg Sajma. Vještačka inteligencija, odnos čovjeka prema prirodi, bespomoćnost ili nada u životu sa klimatskim promjenama, sve su to atraktivne teme. Možda najznačajnija obuhvata pitanje šta je svijest i kako se formira.
9. Nagrade
Na Frankfurtskom sajmu knjiga dodijeljuju se čak 93 nagrade. „Nagrada školskih novina iz Hesena" sigurno ne spada u najpoznatije. Ali „Zlatna ploča“ za najbolju audio knjigu već se može označiti kao značajna. Tu je i „Raif Badawi Award“ za hrabro novinarstvo koja ove godine ide u ruke hrabroj novinarki Hanene Zbis iz Tunisa. Nezavisni izdavači uživo glasaju za svoju nagradu, a tu je i novoosnovana nagrada izdavača koja se prvi put dodijeljuje u sajamski petak.
10. Mirovna nagrada za fotografa
Najvažnija nagrada je Mirovna nagrada njemačkih knjižara koju njihovo Berzovno udruženje dodjeljuje od 1950. Biće dodijeljena posljednjeg dana Sajma, 20. oktobra. Ovogodišnji dobitnik je Sebastiao Salgado, brazilski fotograf. On svojim fotografijama pripovijeda o 120 zemalja sijveta u kojima je bio – u rasponu od amazonske džungle do genocida u Ruandi ili tragova klimatskih promjena.