Gasna alijansa: Egipat, Grčka, Kipar...

Na samitu u Kairu, predsjednici Egipta i Kipra, Abdel Fatah al Sisi i Nikos Anastasijades, kao i grčki premijer Antonis Samaras, naglasili su svoju spremnost na međusobnu saradnju u eksploataciji zemnog gasa u istočnim dijelovima Sredozemnog mora. Prema izvještajima grčkih medija, i Izrael je izrazio spremnost da pristupi novoj „energetskoj alijansi“.

Već dugo se smatra da pred južnom obalom Kipra postoje značajne zalihe nafte i gasa. Američki koncern Nobl enerdži izveo je prvo probno bušenje 2011. godine, a prva eksploatacija bi trebalo da počne 2018. godine. Od izbijanja finansijske krize, Kipar traga za ovim prirodnim bogatstvom u nadi da će prihodima od izvoza gasa moći da malo napuni državnu kasu. Nove koncesije za bušenje dobili su francuski koncern Total, kao i konzorcijum italijanske firme ENI i južnokorejskog Kogasa. Nafta i gas se već crpe iz obližnjih bušotina u izraelskim vodama.

Sada je u igri i Egipat. Još nije utvrđena zajednička strategija, ali se ispituju četiri opcije, kaže za DW Aleksandros Lagakos, šef trusta mozgova Grik enerdži forum: „Moguća je gradnja zajedničkog terminala za utečnjavanje gasa kod Vasilikosa na južnoj obali Kipra ili u Izraelu. Treća opcija je da se koriste postojeći terminali u Egiptu. Ili da se izgradi poseban gasovod koji bi povezivao Izrael i Kipar i vodio dalje do grčkog kopna“, objašnjava Lagakos. Jer, „što je veća količina gasa koji zajednički eksploatišu zainteresovane zemlje, tim je i projekat atraktivniji za privatne investitore.“

Spor oko ekskluzivnih ekonomskih zona

Razlog za zabrinutost pružaju posljednje razmirice sa Turskom. Do njih je došlo jer nije sasvim raščišćeno šta su „isključive ekonomske zone“ pomenutih zemalja u istočnom Sredozemlju. Prema važećem pomorskom pravu, radi se o priobalnom pojasu od 200 kilometara u kome svaka zemlja slobodno raspolaže prirodnim resursima. Kipar je sa Egiptom i Izraelom već sklopio bilateralne sporazume o razgraničavanju ekonomskih zona i tako, prosto rečeno, povukao granice na dnu mora. Pošto Turska ne priznaje Republiku Kipar, malo je vjerovatno da će sa Ankarom moći da bude sklopljen odgovarajući sporazum. Turska je na bušenje morskog dna već reagovala slanjem jednog istraživačkog broda, ali i ratnih brodova, u region, na šta je predsednik Republike Kipra Nikos Anastasijadis prekinuo pregovore o ponovnom ujedinjenju ostrva.

Na kairskom samitu, politička dimenzija „gasne alijanse“ je izbila u prvi plan. Anastasijadis je pokušao da smiri duhove ne pomenuvši direktno Tursku: „Dijalog i saradnja koje želimo da uspostavimo nisu ni u kom slučaju usmjereni protiv neke zemlje. Naš osnov su zajedničke vrijednosti kao što je poštovanje međunarodnog prava, a zatim stabilnost i bezbjednost u Istočnom Sredozemlju“, rekao je. U zajedničkoj izjavi Egipat, Grčka i Kipar su najavili da će početi pregovore o međusobnom razgraničavanju ekskluzivnih ekonomskih zona „ukoliko se to još nije desilo“. Tako je i Grčka prvi put zvanično objavila namjeru da utvrdi sopstvenu ekonomsku zonu u Egejskom moru i istočnom dijelu Sredozemnog mora – slijedeći primjer Kipra.

U Atini su mišljenja o tome kako dalje treba postupati – podijeljena. U komentaru za list To vima, dopisnik Janis Kartalis upozorava na opasnost od „zamke politike napetosti“: u istočnom dijelu Sredozemnog mora prisutna je i Turska – sa obalama od više stotina kilometara – „Sviđalo se to nama ili ne, jednom ćemo i sa njima morati da pregovaramo“, opominje on. Za razliku od njega, Evripidis Cakiridis, vojni analitičar Atinskog instituta za međunarodne odnose, u razgovoru sa DW smatra da je „stvar jednostavna: Republika Kipar pokušava da ostvari svoja suverena prava, dok jedna zemlja pokušava da to spriječi, kako izgleda, na ilegalan način. Jedino što Turska može da učini na tom planu jeste da obustavi svoju protivpravnu djelatnost“, kaže ovaj analitičar.

Ključna uloga Egipta

Novo partnerstvo u Istočnom Sredozemlju je ostvareno uz učešće Egipta. Prema navodima grčke države televizije, novi egipatski vlastodržac, bivši šef armije Abdel Fatah al Sisi, dugo je oklijevao da uđe u Alijansu iz obzira prema interesima Turske, ali je na kraju ipak pristao da se pridruži savezu za eksploataciju gasa. Na konferenciji za novinare poslije samita u Kairu, on je rekao da je „novo partnerstvo nastalo na bazi zajedničkih interesa“ i da mora da se poštuje princip nemiješanja u unutrašnje stvari pojedinih država.

Još jedna stvar je važna za Egipat: Grčka i Kipar su obećali da će zajedno djelati protiv „terorističkih grupa i njihovih pomagača u Istočnom Sredozemlju“. Osim toga, grčki premijer Samaras će se u Briselu zauzeti za pozicije Egipta: „Želim da pojasnim da će Grčka i Kipar biti ambasadori Egipta u EU. To je potvrdio i predsednik Anastasijadis, jer, Egipat je sa svoje strane najbolji ambasador stabilnosti i bezbjednosti regiona“, rekao je Samaras u Kairu.

Navodno i Turska sada želi da uđe u igru. Grčki ministar spoljnih poslova Evangelos Venizelos će se 29. novembra u Istanbulu sastati sa svojim turskim kolegom po dužnosti Mavlutom Čavušogluom. „Turska će od nove energetske alijanse profitirati već i zbog toga što će biti stvoreno novo tržište“, kaže Aleksandros Lagakos i podsjeća da se Turska već danas ubraja u najveća evropska tržišta za trgovinu gasom i da ima veliki potencijal.

Energetska alijansa u Istočnom Sredozemlju bi zapravo trebalo da bude postavljena na još širi osnov: kiparski ministar za energiju Jorgos Lakotripis rekao je za atinski dnevnik Etnos da odnedavno ima kontakte sa preduzećima u Izraelu i Jordanu. Predsjednik Republike Kipra će 2. decembra doputovati u zvaničnu posjetu Izraelu.