Soros kao žrtveni jarac jugoistočne Europe

Kritika upućena američkom milijarderu mađarskog podrijetla Georgu Sorosu i od njega financiranim zakladama ne dolazi samo iz Mađarske, već i iz drugih zemalja jugoistočne Europe, kako piše portal bavarskog javnog servisa Bayerischer Rundfunk (BR). Tako se negativna kritika može čuti i u Rumunjskoj, posebice od strane političara, piše BR. Jedan od primjera je, nastavlja BR, Liviu Dragnea, "utjecajni stranački šef vladajućih socijaldemokrata i rumunjski premijer u sjeni. Taj muškarac s brižno njegovanim sijedim brkovima je osuđen za izborne manipulacije a protiv njega se vodi sudski proces zbog zlouporabe položaja. Kad se radi o tome da se verbalno napadne Georga Sorosa, onda Liviu Dragnea u tome sudjeluje: 'Rečeno mi je da je napade na mene zapovjedio i koordinirao George Soros. Ja sam sâm uvijek napadao Sorosa i to ću raditi sve dok se ova zemlja ne oslobodi utjecaja tog kobnog čovjeka.' Na to Mircea Vasilescu može samo mahati glavom. On je predsjedatelj 'Zaklade za otvoreno društvo' u Bukureštu. Već 2014. se njezin osnivač Soros povukao iz te zaklade, kaže Vasilescu. On dodaje kako se od Sorosa iz propagandnih razloga pravi javni neprijatelj, kako bi se pozornost odvratila od, primjerice, istraga pravosuđa ili loše politike."

Ljudi ne razumiju da netko društvu želi vratiti dio stečenog bogatstva

BR pojašnjava kako su od 90-ih godina, dakle nakon pada Željezne zavjese, veliki iznosi novca uloženi u Rumunjsku od strane Georga Sorosa, na primjer u kulturne, zdravstvene, socijalne projekte ili u formi stipendija za mlade znanstvenike: "Međutim, mnogi u Rumunji smatraju sumnjivim što Soros daje tolike novce, pojašnjava Vasilescu. 'Ta tradicija filantropije, dakle povrat dijela stečenog bogatstva društvu, mnogi ljudi ovdje ne razumiju.'"

Kao daljnji primjer negativnih kritika na račun Sorosa BR navodi Makedoniju. U toj zemlji čak postoji grupacija pod nazivom "Zaustavite Sorosa u Makedoniji" koja je, piše BR, "bliska dugogodišnjem premijeru Gruevskom i njegovoj stranci VMRO-DPMNE" i koja želi građane uvjeriti kako se američkim novcima želi destabilizirati malu Makedoniju: "No za to uopće nema potrebe, jer politički tabor okupljen oko Nikole Gruevskog i sam već paralizira zemlju s ustavnom krizom. Krivnju za to skandalima obilježeni Gruevski, međutim, radije između ostalog daje Sorosovoj 'Open Society zakladi' u Skopju. On navodi kako ta zaklada radi na tome da vlade ruši i to pod izlikom demokracije", piše BR, koji se dalje osvrće na kritike s tim u svezi i u Srbiji. Tako se tamo navodi da su Sorosove pristaše i u Srbiji pokušavale rušiti vlade: "Na primjer 90-ih godina za vrijeme vladavine nacionalista Slobodana Miloševića. Svi kritičari su već tada redovito oklevetani kao kmetovi Georga Sorosa. Ali i početkom travnja, nakon spornog izbora Aleksandra Vučića za predsjednika. Mediji bliski Vučiću su tada pisali da su prosvjedi, koji su nakon toga krenuli, financirani od strane Sorosa. Cilj je bio, kako su pisali ti mediji, krvoproliće. Sam Vučić se kod teme Soros suzdržavao."

BR također napominje da postoji i demokratski motivirana kritika upućena Sorosovim idejama. "No kad se radi o tome da se Sorosa u negativnom kontekstu kritizira kako bi se skupili bodovi u javnosti i zbog vlastitog političkog interesa, onda su autoritarni političari u Rumunjskoj ili Makedoniji prvi koji će to uraditi", zaključuje BR.

Rasisti, antisemiti i bivši komunistički agenti u novoj bugarskoj vladi

Neue Zürcher Zeitung (NZZ) također piše o jednoj zemlji jugoistočne Europe, ali u drugom kontekstu. Riječ je o novoj bugarskoj vladi u kojoj sjede i "oni koji poriču holokaust, kao i rabijatni rasisti", kako piše ovaj list: "U vladi Bojka Borisova su Ujedinjeni patrioti dobili dva mjesta zamjenika premijera kao i ministarske resore za obranu i gospodarsku politiku. Borisova građanska stranka Gerb je na prijevremenim izborima 26. ožujka osvojila tek 95 od 240 mandata. Zajedno s Patriotima, jednim savezom ultranacionalističkih grupacija, Borisov ima tanku većinu od dva glasa više. Tu koaliciju uostalom podržava i jedna druga desno-populistička stranka. Za formiranje vlade je tako u četvrtak glasovalo 133 zastupnika u parlamentu. Među jednu od najspornijih figura kabineta se ubraja zamjenik premijera Valerij Simeonov. On je bugarske Rome, prema navodima portala 'Balkan Insight' nazvao 'psima lutalicama' i 'divljim majmunima'. Krasimir Karakačanov, jedan drugi 'Patriot', preuzeo je nadležnost nad ministarstvom obrane. U novom kabinetu mjesto međutim nije dobio treći vodeći čovjek tog nacionalističkog saveza - Volen Siderov. On je 2015. bio na čelu jedne skupine koja je marširala ispred jedne džamije u Sofiji i muslimane gađala jajima, te palila serdžade (ćilime za klanjanje). Drugom prilikom se Siderov istaknuo kao poricatelj holokausta i mrzitelj homoseksualaca. Prije parlamentarnih izbora se činilo kako se taj nacionalistički trio retorički unekoliko smirio. Manje rabijatni predstavnici tog saveza poput novog ministra obrane Karakačanova, koji je za vrijeme komunizma bio suradnik tajne službe, distancirali su se od Siderovih ispada."

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) također opisuje koju pozadinu imaju čelni ljudi saveza Ujedinjeni patrioti i s tim u svezi dodaje još kako je Bojko Borisov koaliciju s desnim ekstremistima tijekom objave o koalicijskom dogovoru sredinom travnja obrazložio time "da bi Bugarska bez tog dogovora u roku od nekoliko mjeseci ponovno morala organizirati prijevremene izbore."