Glasgow: brojna pitanja o klimi još neriješena

Je li to ta „hibridna priredba" kako je prije početka najavljivana UN-ova konferencija o klimi u škotskom Glasgowu, dakle s puno sudionika koji će na konferenciji sudjelovati samo online? Sada, početkom drugog tjedna konferencije na kojoj sudjeluje oko 200 država to se ne osjeća.

Broj sudionika koji su stigli u kongresni centar u središtu škotske metropole stručnjaci procjenjuju na oko 40.000, gužva je kao i obično na konferencijama o klimi. Nedostaju samo brojni sudionici iz siromašnih zemalja.

Sveprisutna pandemija

Da je unatoč tomu svuda prisutna pandemija primjećuje se na paviljonu njemačke delegacije gdje je državni tajnik u njemačkom ministarstvu okoliša Jochen Flasbarth u ponedjeljak informirao novinare o stanju razgovora. Između Flasbartha i novinara bila je staklena ploča, vodi se računa o razmaku i nošenju maski.

Flasbarth je u svakom slučaju optimist da će konferencija, koja službeno traje do petka, postići dobar rezultat. Za DW je izjavio: „U drugi tjedan idemo s puno snage i iskreno rečeno s puno hrabrosti. Prošlog tjedna smo već puno postigli na radnoj razini. To ne znači da su sve stvari riješene, ali one su sad na stolu tako da razni pregovori između političkih čelnika mogu dovesti do dogovora."

Posljednji dogovori u četvrtak

Ministri okoliša država sudionica će od četvrtka osobno razgovarati o posljednjim spornim točkama, tako predviđa plan. Politička završna izjava će u svakom slučaju, na inzistiranje britanskih predsjedatelja konferencije, dodao je Flasbarth, sadržavati jedan odlomak po kojem države moraju intenzivirati svoja nastojanja. Kako bi bilo moguće postići cilj, zagrijavanje zemlje ograničiti na maksimalno jedan i pol stupanj.

Domaće zadaće iz Pariškog sporazuma

Ovoga tjedna će se raditi o tomu da pregovarači država sudionica pokušaju odraditi domaće zadaće koje im je dao Sporazum iz Pariza o zaštiti klime postignut 2015. godine. Dragovoljni ciljevi za zaštitu klime koje su zemlje tada predstavile moraju biti poboljšani. Oni neće biti dovoljni da se ograniči zagrijavanje zemljine atmosfere na 1,5 stupanj. S njima bi zagrijavanje zemlje doseglo 2,7 stupnjeva, kako je utvrdio jedan izvještaj UN-a u rujnu.

Ali, upitno je može li u Glasgowu biti postignut zaokret kod te teme. Što onda koriste brojne najave iz prvog tjedna konferencije u Glasgowu da će se štititi šume ili da će se smanjiti izlučivanje za klimu opasnog metana do 2030. za 30 posto? To je potpisalo stotinu zemalja na čelu sa SAD-om. Ali, što ako ne bude ostvarena bit svake politike zaštite klime da se sa smanjivanjem izlučivanja stakleničkih plinova počne sad i ovdje?

Flasbarth ne može ništa reći o toj načelnoj kritici svakogodišnjih masovnih susreta političara, aktivista za zaštitu okoliša i predstavnika gospodarstva. Gledajući u budućnost on kaže: „Mi sad živimo u svijetu koji nije više kod (povećanja zagrijavanja za) dva stupnja, nego možda za 2,8 stupnjeva. Ali, to nije ni pet ili šest stupnjeva zagrijavanja zemljine atmosfere. Mi moramo više činiti, ali ne bi trebalo sve odjednom odbaciti."

Šefica Greenpeacea zabrinuta

To aktivisti, kao što je šefica Greenpeacea Jennifer Morgan, vide naravno drugačije. Obećanja iz prvog tjedna o zaštiti šuma i smanjenju izlučivanja metana, sve je to lijepo i dobro, kaže ona. Ali, dodaje Morgan u razgovoru za DW: „Trenutno sam jako zabrinuta. Postoji prvi prijedlog završnog teksta o odlukama koji ne daje odgovor na pitanje, kako postići cilj od jednog i pol stupnja. A vidimo da su zemlje kao Saudijska Arabija, Australija i Brazil, vrlo uspješne u blokiranju važnih tekstova." Nedostaju jasni datumi za napuštanje korištenja ugljena i prestanak uporabe motora s unutarnjim izgaranjem, kaže Morgan.

Nedovoljno novca za prilagodbu siromašnih zemalja

Pored ciljeva za zaštitu klime u ovom drugom tjednu konferencije se radi i o tomu da se siromašnim zemljama stavi na raspolaganje više novca za prilagodbu. I to je još neobavljena zadaća iz Pariškog sporazuma. Već davno obećanih 100 milijardi eura ni u Glasgowu neće biti skupljeno, trenutno je obećano maksimalno 80 milijardi.

Njemačka je obećala dodatnih 150 milijuna eura. Ali, s obzirom na dramatično stanje u brojnim siromašnim zemljama i to je samo kap u moru.

Nastup pop-zvijezde Baracka Obame

Mogu li sva ta otvorena pitanja biti riješena do kraja tjedna, upitno je. Stvarni vrhunac na početku drugog tjedna konferencije u Glasgowu bio je posjet bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, koji je primljen kao pop-zvijezda.

Pozvao je da se sasluša zemlje koje su posebno pogođene klimatskim promjenama. „One šalju jasnu poruku: ako ne budemo sada djelovali – i to hrabro djelovali – onda će biti prekasno", rekao je Obama. Ali, na same pregovore Obama, naravno, nema više utjecaja.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu