Glosar: izbjeglištvo, azil, useljavanje

Ko je migrant?

Migrant je u principu svako ko se preseli na neko drugo mjesto stanovanja, da li unutar sopstvene zemlje ili pak van njenih granica. Kada se govori o migrantima riječ je obično o onim ljudima koji su napustili svoju zemlju bez da su u domovini bili u bilo kakvoj opasnosti; zemlju su napustili kako bi poboljšali svoj životni standard. 

Ko je izbjeglica?

Pravno gledano izbjeglice su - za razliku od migranata - svi oni koji potpadaju pod Ženevsku konvenciju o izbjeglicama. Izbjeglica je onaj koji zbog svoje rase, religije, nacionalnosti, političkog ubjeđenja ili pripadnosti određenoj socijalnoj grupi mora da napusti svoju zemlju. No, pojam koji je nastao u posljednje vrijeme 'izbjeglice zbog klimatskih promjena', odnosno ljudi koji zbog toga ne mogu više da prežive od bavljenja poljoprivredom, nije uvršten u Ženevsku konvenciju.

Ko je potražilac azila?

Ljudi koji su podnijeli zahtjev za azil, za koji još nije donesena odluka, su potražioci azila. Odluku o zahtjevima za azil u Njemačkoj donosi Savezna služba za migracije i izbjeglice (BAMF). Ova služba odlučuje o tome da li jedan podnosilac zahtjeva ispunjava uslove za dobijanje azila, ili odboravanje izbjegličkog statusa ili mu se pak odbija i jedno i drugo. A dok se odluka ne donese, ljudi mogu da žive samo u azilantskim, odnsono izbjegličkim centrima.

Ko je doseljenik?

Doseljenici su u osnovi ljudi koji dolaze u Njemačku, nezavisno do toga koliko ostaju u zemlji ili iz kojh razloga su došli u Njemačku. A to mogu biti različiti razlozi: poslovni, kao izbjeglice, zbog studija ili doškolovavanja. U zvaničnom službenom jeziku se pak suprotno tome govori o useljenicima "kada je useljenje i boravak od samog početka na duže planiran i kada je isti odobren". Tako piše Savezna Vlada Njemačke na svojoj internet stranici. Pojmovi 'doseljenik' i 'useljenik' se često koriste kao sinonimi, ali oni to zapravo nisu. Zbog toga je u Njemačkoj još uvijek debata oko toga da li je ova zemlja 'doseljenička' ili useljenička'.

Ko ima pravo na azil u Njemačkoj?

U njemačkom ustavu piše: 'politički progonjeni imaju pravo na azil'. Kao neko ko je politički progonjen računa se ona osoba koja je zbog svojih političkih ubjeđenja toliko izopštena da su joj povrijeđena ljudska prava. Siromaštvo nije razlog da se nekom dodijeli azil. Nakon raspada istočnog bloka i potom velikog doseljavanja ljudi iz bivše Jugoslavije 1990-ih, osnovno pravo na azil je ograničeno: politički azil uživaju zapravo samo oni koji ne dolaze iz tzv. sigurnih zemalja porijekla.

Šta je sigurna zemlja porijekla?

Sigurna zemlja porijekla ne progoni politički svoje stanovništvo i ne praktikuje nehumane i ponižavajuće kazne. No, ljudi i u tzv. sigurne zemlje ne mogu tek tako da budu vraćeni. Svaki potražilac azila mora da dobije šansu da pravno dokaže da mu u zemlji porijekla iz političkih razloga prijeti opasnost. Potraživanje azila od strane ljudi iz tzv. sigurnih zemalja se u pravilu odbija, osim ako ne mogu da se navedu posebne okolnosti. S tim u vezi je u Njemačkoj 2017. izbio spor oko vraćanja ljudi u Avganistan.

Šta se mijenja paketom 'Azil II'?

Ovim paketom su uvedene nove ubrzane procedure za dobijanje azila. U toku jedne sedmice bi trebalo da bude donesena odluka o zahtjevu za azil, a ako se donese odluka o odbijanju onda bi protjerivanje u zemlju porijekla moralo da se dogodi u roku od tri nedjelje. Velika koalicija CDU/CSU i SPD se dugo borila za ovaj paket.

Važna tačka ovog paketa je da se proces spajanje porodice obustavlja na dvije godine za one koji uživaju pravo na 'supsidijarnu zaštitu'. Pravo na supsidijarnu zaštitu imaju one izbjeglice koje po Ženevskoj konvenciji ne ispunjavaju uslove za dobijanje izbjegličkog statusa, ali im u zemlji porijekla prijeti istinska opasnost. Oni ne smiju da budu protjerani.

Šta se dešava kada zahtjev potražilac azila bude odbijen?

Ako je zahtjev potražioca azila odbijen, i kada je u pitanju osoba kojoj nije priznat izbjeglički status, onda ona mora da napusti Njemačku. Tada prijeti protjerivanje. Potražilac azila u tom slučaju ima pravo na žalbu. A do konačnog protjerivanja iz zemlje, u slučaju da napuštanje zemlje nije moguće, potražilac azija dobija tzv. duldung (trpljeni boravak). Razlozi za to su bolest, nedostatak dokumenata ili situacija u određenoj zemlji iz koje potražilac azila dolazi. To važi i za maloljetnike koji su u zbjegu bez pratnje roditelja.

Šta je zapravo takozvani 'kontigent izbjeglica'?

Paragraf 23 njemačkog Zakona o pravu na boravak predviđa da sve izbjeglice, koje dolaze iz određene države ili pripadaju određenoj grupi, dobiju boravišnu dozvolu - kontigent izbjeglica tako uživa pravo na boravak dobijen od strane države - što je zapravo odstupanje od uobičajene prakse. Oni se stoga zovu kontigent izbjeglica i NE MORAJU da prolaze uobičajenu proceduru podnošenja zahtjeva za azil ali do sada nisu mogli ni da slobodno biraju mjesto na kojem će biti smješteni u Njemačkoj. Oni se po posebnom ključu raspoređuju u njemačkim saveznim zemljama.

Šta znači dablinska procedura?

U Njemačkoj se ne odlučuje o svakom pojedinačnom zahtjevu za azil. Prema Dablinskom sporazumu za postupak u procesu dobijanja azila zadužena je samo ona zemlja EU u koju je potencijalni azilant ušao u EU. Ukoliko ta zemlja važi za sigurnu, potražioci azila se odmah, bez dalje provjere, vraćaju u tu zemlju i u njoj imaju pravo da podnesu zahtjev za azil. A tzv. Dablin II, sporazum iz 2003, je prethodnih godina sve više kritikovan, posebno od 2015. od kada hiljade izbjeglica sjede zaglavljene u Grčkoj i čekaju na dalje putovanje. Žalbe i kritike se odnose i na to da mnoge zemlje EU koriste Dablin II kako ne bi primili nijednog od hiljada izbjeglica zaglavljenih u Grčkoj.