Godišnjica reafirmacije suverenosti BiH

U godinama raspada bivše Jugoslavije u BiH se tragalo za rješenjem koje bi omogućilo opstanak SFRJ (Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije) uz ojačani suverenitet njenih republika. Miro Lazović je u Skupštini BiH 1991. godine predložio transformaciju bivše zajedničke države u savez suverenih republika sa jakim ingerencijama zajedničke države u oblasti odbrane, monetarne politike i vanjskih poslova. SDS je odbio taj prijedlog što je, prema Lazoviću, bio nagovještaj realizacije plana o tzv. Velikoj Srbiji.

"Skupština Republike BiH nije željela biti instrument velikosrpske politike. Slovenija i Hrvatska već su nagovijestile izlazak iz SFRJ, pa je i BiH tragala za riješenjima kojima bi, prije svega, srpsko-hrvatski odnos u BiH bio reguliran. U tom kontekstu je Skupština BiH donijela odluku da se naši predstavnici povuku iz rada u saveznim institucijama", kaže Lazović.

"Agresija na Sloveniju je bila završena, dok je agresija na Hrvatsku bila u punom jeku", kaže prvi predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić.

Podsjećajući na dislociranje jedinica bivše JNA iz Slovenije i dijelova Hrvatske u BiH, Kljujić ističe da je plan za napad na BiH tada već bio programiran.

"BiH je tada pretvorena u najveću kasarnu na svijetu, a Jugoslavija nije postojala. JNA (Jugoslovenska naroda armija) nije samo promijenila naziv, nego je postala i agresor. Odlučili smo da se povučemo iz saveznih organa dok se ne riješi pitanje Jugoslavije", rekao je Kljujić.

Odluke "krnjeg" Predsjedništva SFRJ

No, rješenja nije bilo, a Predsjedništvo SFRJ je zaključilo da odluke donosi bez predstavnika Slovenije, Hrvatske i BiH. U jesen 91. jedinice Užičkog i Novosadskog korpusa JNA prelaze u BiH. Tim činom, prema analitičarima, počinje realizacija plana "RAM" (plan je podrazumijevao i stvaranje srpske države u BiH te njeno povezivanje sa tzv. srpskim oblastima u Hrvatskoj).

U BiH je bilo kolebanja u pogledu stvarnih namjera tadašnje srbijanske politike. Kljujić kaže da su neodlučnost ispoljavali pojedini političari SDA. "Kada je završeno razaranje Vukovara i posljednjoj političkoj budali bilo je jasno šta je JNA i šta je Slobodan Milošević", kaže Kljujić.

11. oktobra 1991. Skupština BiH donosi Memorandum o suverenosti, a regularne snage JNA i rezervisti napadaju selo Ravno u Hercegovini. U Federaciji BiH danas se smatra da je napad na Ravno "prvi čin otvorene srbijansko-crnogorske agresije na BiH". Nekoliko dana kasnije u Skupštini BiH Radovan Karadžić je zaprijetio muslimanskom narodu nestankom. Krajem oktobra 91., klubovi poslanika SDS-a i SPO-a (Srpskog pokreta obnove) u Skupštini Republike BiH  donose odluku o sazivanju tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH.

Različita tumačenje historije BiH

Događaji iz nedavne historije u BiH se različito tumače. Glavni akteri tadašnje krize iz SDS-a danas su haški zatvorenici, optuženi ili osuđeni za genocid i druge ratne zločine počinjene u BiH. Bivši funkcioner ove stranke Dragan Čavić kaže da se tragični raspad Jugoslavije, prije svega, prelomio na BiH, "gdje je moralo doći do sporazuma tri konstitutivna naroda kako bi se tragedija izbjegla".

Umjesto sporazuma, u BiH je nastupila potpuna političko-nacionalna diferencijacija, kaže Čavić. Srbi su napustili institucije Republike BiH, dok su  Hrvati i Bošnjaci krenuli ka proglašenju nezavisnosti BiH.

"Besmisleno je priznanje jedne države koju skoro pola njenih građana nije prihvatalo kao takvu. Tek je Washingtonski sporazum našao neko kompromisno rješenje, a Daytonski definitivno. Iako su ti sporazumi doneseni pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora, njihov značaj je neosporan zato što su zaustavili rat i krvoproliće", kaže Čavić.

"Ovoj zemlji sada više nego ikad treba objektivno suočavanje s prošlošću svakog od konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika, ali i suočavanje sa realnošću, kako bi se izgradila zemlja u kojoj bi prioritet bili socio-ekonomski problemi, kako bi se gradila budućnost za mlade", kaže Čavić.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić