Gorka saznanja o konfliktu u Ukrajini

Novi pokušaj rješavanja sukoba u Ukrajini je propao. Ministri spoljnih poslova Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke sastali su se u Berlinu, da bi se razišli neobavljenog posla. U dogledno vrijeme neće biti susreta na vrhu u takozvanom formatu iz Normandije. Sastanak šefova država i vlada četiri zemlje je, inače, planiran za ovu nedjelju u Kazahstanu. Od toga neće biti ništa. Gorko je to saznanje. Naime, već dugo ministri spoljnih poslova četiri zemlje tragaju za diplomatskim rješenjem. Početkom ove godine oni su dodatno pojačali svoje napore. Ali propast njihove inicijative je gorka pilula najprije za ljude u kriznom regionu, Donbasu. Njihova situacija je i zbog zime sve gora. Krhko je primirje između ukrajinskih snaga i proruskih separatista koje podržava Moskva. Čak i za vrijeme pravoslavnog Božića bilo je mrtvih u borbama. Situacija ostaje eksplozivna.

Potraga za mirom u vremenima terora

To je gorki poraz diplomatije i kada uzmemo u obzir da je francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus, uprkos terorističkim napadima u svojoj zemlji, zajedno sa svojim njemačkim kolegom Frank-Valterom Štajnmajerom uporno tražio mogućnost da se okonča krvavi sukob na istoku Ukrajine. Skoro da se može reći: Francuska trenutno ima drugih briga pored zaustavljanja ludosti na istoku Ukrajine!

Fabijus i Štajnmajer zaslužuju priznanje za uložene napore. Rijetko se diplomate tako svesrdno i uporno zalažu za mirno rješenje. Francuska i Njemačka, nekadašnji protivnici iz svjetskih ratova, znaju koliko je dragocjen mir u Evropi. Stoga su pokušali sve da zaustave sukob, koji nije samo rat ukrajinskih snaga i separatista, već i jedva prikriveni rat Rusije protiv Ukrajine.

Međutim, strane u sukobu ostaju beskompromisne. To je tako već mjesecima. U sijenci terorističkih napada u Francuskoj, koji ugrožavaju bezbjednost svih evropskih država, signali koji stižu iz Moskve i Kijeva su žalosni. Obje strane tugovale su za žrtvama terorističkih napada u Francuskoj, ali žrtve u međusobnom sukobu, kojih je već 5.000, kao da ih ne dotiču u istoj mjeri.

Beskompromisni kurs Moskve i Kijeva

U ukrajinskom državnom vrhu očito još uvijek postoje snage koje žele vojnu pobjedu na istoku zemlje. Kijev smanjuje socijalne izdatke da bi finansirao ogroman program naoružavanja. Razumljivo je da Ukrajina svim sredstvima želi da izbjegne zamrzavanje sukoba u Donbasu. Time bi poslije pripajanja Krim Rusija faktički povukla novu graničnu liniju kroz samu zemlju.

Ni Moskva nije odustala od svoje agresivne politike prema Ukrajini. Cilj je politička destabilizacija, koja bi se mogla završiti u komadanju susjedne zemlje. Zamrznuti konflikt u Donbasu stvorio bi osnovu za dalje osvajanje teritorija u Ukrajini. Rusija još nije učinila ništa da bi raspršila te sumnje.

Dok teroristički napadi u Francuskoj dovode do toga da države na zapadu Kontinenta zbijaju redove, istok Evrope ostaje zona nestabilnosti. Rusija se sve više izoluje i svojom politikom ugrožava susjedne zemlje. A Ukrajina je usred iscrpljujućeg rata iz kojeg više ne može da nađe izlaz. Gorko je i to saznanje.