Grijanje bez ugljena, nafte i plina
2. februar 2020
Grijanje na ugalj, naftu i plin uzrokuju oko četvrtine svih ispušnih plinova koji globalno dovode do efekta staklenika. To se može promijeniti, kaže Wolfgang Feist, osnivač Instituta pasivnih zgrada iz Darmstadta. "Kuće se mogu grijati klimatski neutralno uz pomoć obnovljivih izvora energije, i to širom svijeta", tvrdi Feist.
Pri tome je prije svega važno da se zgrade tako izoliraju da se ne gubi energija. "U usporedbi s klasičnom gradnjom se kod novogradnji uz pomoć dobre izolacije i zračenja može uštedjeti 80-90 posto energije, a kod već izgrađenih kuća je moguće uz pomoć energetskog saniranja uštedjeti 75-80 posto", kaže Feist u razgovoru za DW.
Toplinska energija koja je onda još potrebna može se dobiti mješavinom obnovljivih izvora. O regiji u kojoj se gradi onda ovisi koji izvori će biti korišteni, kaže ovaj profesor građevinarstva. "To može biti daljinsko grijanje uz korištenje obnovljivih izvora energije, a može se koristiti i prirodna topla voda ispod površine zemlje."
Za grijanje pojedinih zgrada je moguće koristiti i drva, ali za cijele gradove to baš "nije smislena opcija", naglašava Feist, budući da je za to potrebna prevelika količina bio-mase.
Frankfurt želi biti klimatski neutralan
Grad Frankfurt, kako bi postigao cilj da do 2050. bude klimatski neutralan, namjerava kombinirati različite tehnologije, objašnjava Paul Fay iz gradskog odjela za energetiku. On zajedno s drugim stručnjacima koordinira generalni plan za preuređenje grada. U to pripada izgradnja tzv. Pasivnih kuća i energetsko saniranje starijih zgrada.
Dio toplinske energije bi trebalo dobiti od solarnih panela na krovovima, a dio bi trebao stizati daljinskim grijanjem. Toplane za to bi bile smještene u pojedinim gradskim četvrtima, a toplina bi se dobivala paljenjem smeća pomiješanog s drvetom ili korištenjem topline koja nastaje u velikim računalnim centrima. U Frankfurtu se naime nalazi DE-CIX, internetski čvor koji je po protoku podataka najveći te vrste na svijetu. Tamošnja računala proizvode u procesu hlađenja velike količine topline, koja se sada jednostavno pušta u zrak.
Uz to se predviđa i korištenje tzv. toplinske pumpe. Radi se o tehnologiji koja je< slična onoj koja se koristi u hladnjaku. Uz pomoć sredstva za hlađenje se iz zraka ili iz tople podzemne vode uzima toplina koja se onda koristi za grijanje zgrada.
Toplinske pumpe – tehnologija budućnosti
U planovima za postizanje klimatske neutralnosti upravo te toplinske pumpe igraju važnu ulogu. "Postoji pozitivan trend širom svijeta, to će se razviti u veliko tržište", uvjeren je Thomas Nowak iz lobističke organizacije Europska udruga za toplinske pumpe (European Heat Pump Association, EHPA). Po njihovim tvrdnjama je 2018. širom svijeta prodano 18 milijuna takvih pumpi, a godišnji rast prodaje iznosi oko deset posto.
U Europi su toplinske pumpe u upotrebi prije svega u skandinavskim zemljama. Procjenjuje se da u Švedskoj te vrste peći ispuštaju u zrak oko 90 posto manje štetnih plinova od peći na plin. I u drugim europskim zemljama ušteda je znatna – od 30 do 60 posto.
Promjena treba politiku
Stručnjaci smatraju da je prijelaz na klimatski neutralan način grijanja moguć u cijelom svijetu, ali naglašavaju da je za to potrebno obrazovati ljude. "Obrtnicima, arhitektima i investitorima često nedostaje znanje kako optimalno primijeniti tehnologiju i tako štedjeti i energiju i novac", kaže Andreas Nordhoff u razgovoru za DW. On je savjetnik za pasivnu gradnju, a aktivan je i u školovanju građevinara.
Pri tome, međutim, odlučujuću ulogu ima politika. "Trebalo bi zabraniti nove peći na lož-ulje. One su posebno štetne za klimu", tvrdi Nicolas Besser iz organizacije Njemačke pomoći za okoliš (DUH). "Peći na plin su nešto bolje, ali i one su štetne za klimu. Zato bi i njih trebalo zabraniti, i to od 2025.", traži Besser.
Uz to DUH zahtijeva financijsku pomoć za bolju izolaciju zgrada. To bi pomoglo da se modernizira komunalna mreža daljinskog grijanja i da se napusti grijanje na naftu i plin.