Haradinaj dovodi u pitanje kredibilitet EU

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj i zvanično je postao enfant terrible Brisela. Tačnije, tako bi se mogao ocijeniti njegov odnos sa šeficom diplomatije Evropske unije Federikom Mogerini.

Oba sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Kosova, kojima je predsjedavala Mogerinijeva a prisustvovao Haradinaj, zavšena su otkazivanjem zajedničkog pojavljivanja pred medijima.

I dok evropska strana uvijek nađe diplomatski odgovor za datu situaciju u vidu „promijenjene agende" ili „zajedničkog dogovora", izvori koji su prisustvovali njihovim sastancima govore o „napetoj atmosferi", pa čak i o „direktnim verbalnim duelima".

Haradinaj: Nastavljamo da živimo u getu

Prošle godine kamen spoticanja bio je zahtjev Haradinaja za većim učešćem SAD u dijalogu Beograda i Prištine, što je Federika Mogerini, kao EU-posrednica u dijalogu, shvatila kao kritiku njenog rada. Ove godine, premijer Kosova kritikovao je EU zbog neispunjenog obećanja vizne liberalizacije. „Ispunili smo sve uslove i nastavljamo da živimo u getu. To je nepravedno", izjavio je Haradinaj.

Istovremeno, Kosovo se, sa Haradinajem na čelu, još jednom oglušilo o zahtjev EU da se suspenduju tarife od 100 procenata uvedene na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine. „Nema više vremena za djelimična rješenja. Isto važi i za tarife. One se ne mogu riješiti pojedinačno. Tražimo rješenje koje podrazumijeva međusobno priznanje i stolicu u UN", izjavio je Ramuš Haradinaj izlazeći sa sastanka delegacija EU i Kosova u Briselu.

Bez kompromisa

Potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini i komesari za pregovore o pristupanju Johanes Han i trgovinu Sesilija Malmstrom su, pred sastanak Savjeta EU-Kosovo poslali Ramušu Hardinaju pismo sa zahtjevom da se trgovinski problemi između Srbije i Kosova rješavaju u „specifičnom formatu", a da Priština, u znak „dobre volje", suspenduje uvedene tarife na uvoz iz Srbije i BiH.

I ovoga puta zahtjev Brisela ostao je bez ne samo pozitivnog već i bez kompromisnog odgovora Prištine. To sa jedne strane dovodi u pitanje kredibilitet EU kao posrednika u dijalogu Beograda i Prištine i garanta primjene dogovorenih sporazma, dok sa druge stane jača poziciju Ramuša Haradinaja koji se unutar Kosova sve više doživljava kao zaštitnik zemlje od navodno Srbiji naklonjenog stava EU, pa i same Federike Mogerini.

I dok je Mogerinijeva u zgradi Savjeta EU otkazivala konferenciju za novinare sa kosovskim premijerom, predstavnici Srbije, koji kao da ni sami ne mogu da se načude ideji da „nisu svi protiv njih", u Evropskoj komisiji su potpisali novi paket evropske pretpristupne pomoći.

Ministarka za evrointegracije Srbije Jadranka Joksimović tom prilikom je poručila da Beograd nastavlja da bude fokusiran na sopstveni razvoj, saradnju, poštovanje principa i dobrobit svojih građana. Svoje kritike na račun jednostranih poteza Kosova Beograd je ovoga puta preselio iz Brisela u Njujork na zasjedanje Savjeta bezbjednosti UN.

Šta je ostalo od „ključne" godine?

Pitanje odnosa Evropske unije i Kosova bila je i jedna od tema na posljednjem samitu lidera EU u 2018. godini. Visoka predstavnica bila je pozvana da predstavi situaciju, a kako diplomatski izvori navode, Federika Mogerini se tom prilikom složila sa ocjenom da „problemi postoje" i najavila da će se njima pozabaviti upravo na sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje EU i Kosova – koji se, kako smo vidjeli, završio bez rezultata.

Trgovinska kriza izazvana mjerama Kosova protiv uvoza proizvoda iz Srbije i Bosne i Hercegovine, prelila se preko granica bilatralnih trgovinskih odnosa i dovela u pitanje oživljavanja projekta Regionalne ekonomske zone, ali i eventualni završetak procesa sveobuhvatne normalizacije odnosa Beograda i Prištine. I to sve u trenutku kada EU i Zapadni Balkan sumiraju rezultate 2018. godine koja je bila najavljivana kao „ključna" za napredak u evrointegracionim procesima zapadnobalkanske šestorke.

Šefica EU-diplomatije je i pred kraj ove godine, kao i prošle, pozvala partnere sa Zapadnog Balkna na neformalni sastanak u Briselu. Na sastanku premijera Zapadnog Balkana 2017. godine Mogerinijeva je ukazala na „jedinstvenu priliku za napredak regiona u 2018. godini".

Božični balkanski ručak u Briselu

O postignutom napretku, ali možda više o novonastalim problemima, u srijedu (19.12.) u Briselu razgovaraće tri predsjednika i tri premijera sa Zapadnog Balkana. Iako u EU kažu da takav format nije ništa neuobičajeno, upadljiivo je to da su na sastanak pozvani predsjednici, a ne premijeri Srbije i Kosova i Crne Gore, tim prije što se predsjednica Vlade Srbije Ana Branbić baš tog dana nalazi u zvaničnoj posjeti Briselu.

Za EU, predsjednik Kosova Hašim Tači slovi za legitimnog ali i poželjnog predstavnika Kosova u dijalogu. Za razliku od nepopustljivog Haradinaja, Brisel u Tačiju vidi nekoga s kim može da se pregovara. Ono što jeste problem, a čega je i EU svjesna, to je političko razmimoilaženje stavova predsjednka i premijera Kosova.

Tako su od Federike Mogerini pozivnice za ručak u srijedu 19. decembra u Briselu dobili Aleksandar Vučić, Milo Đukanović, Hašim Tači, Zoran Zaev, Dens Zvizdić i Edi Rama. Namjera je valjda da posljednji sastanak i poruka sa Zapadnog Balkana i EU u 2018. godini ipak budu pozitivni. To možda priliči praznicima, ali ne i konkretnoj situaciji u regionu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android