Hong Kong je nažalost izgubljen

Kina je ostvarila ono zbog čega je svjetska zajednica strahovala: Narodni kongres je donio novi takozvani „Zakon o bezbjednosti“ koji znači kraj autonomije Hong Konga. Tako će ubuduće istupanja za demokratiju, slobodu i ljudska prava biti zabranjena kao opasna za nacionalno jedinstvo Kine. I –kao zavjera ili separatizam.

Kineska nomenklatura sa autokratom Sijem Đinpingom na čelu je tako još jednom povrijedila ugovorne obaveze utvrđenih prilikom predaje Hong Konga Kini 1997. godine.

Kina nije pravna država

Još prošle godine, Peking je pokušao da pomoću dekreta o izručenju dođe do osoba koje smatra neprijateljima da bi mogao da ih osudi. Ali, Kina nije pravna država, a namjera iza dekreta je bila jasna: da se svaki potencijalni protivnik u Kini smjesti iza rešetaka.

Dva miliona građana Hong Konga je mirno protestovalo protiv te namjere KP. Tek poslije više mjeseci masovnih demonstracija, Keri Lam, šefica gradske uprave koju je postavio Peking, povukla je dekret o izručenju. Na lokalnim izborima koji su uslijedili, demokratski tabor je odnio ubjedljivu pobjedu: slobodarske snage su osvojile 17 od 18 distrikta.

Peking je zapjenio. Jasno je da bi na parlamentarnim izborima planiranim za septembar slika bila slična. Građani Hong Konga bi se opredijelili protiv Kine i njenog autokratskog sistema. Zato je morao da se zaobiđe parlament i da se etablira „Zakon o bezbjednosti" – kako bi Kina demonstrante mogla da hapsi kao „teroriste". Još krajem aprila su, da bi se postiglo zastrašivanje, uhapšene vođe demokratskog pokreta. Peking je htio da demonstrira silu. Osim toga, niko ko je pred nekim sudom proglašen krivim, ne smije više da se kandiduje za neku javnu funkciju. Sve te mjere su sračunate na iznurivanje demokratskog tabora.

Sledeća žrtva: Tajvan?

Hong Kong je izgubljen – nažalost. Kina sada mora osjetiti oštre posljedice, inače će, opijena uspjehom, da napadne Tajvan i anektira to ostrvo. Tajvan je nezavisna država koja je proizašla iz kineskog građanskog rata. Pošto Komunistička partija ne trpi nikog pored sebe, ona želi da uništi model uspješne demokratije pred svojom obalom. Veliki je strah Pekinga da će demokratski duh Tajvanasa da pređe na kontinent.

Zato demokratska svjetska zajednica mora da sankcijama prinudi autokratsku Kinu da se pridržava obećanja koja je dala. Njemačka bi trebalo da se priključi SAD i Velikoj Britaniji koje su već uvele korake u tom pravcu. Osim toga, treba ojačati diplomatski odnos sa Tajvanom i obećati mu vojnu pomoć za slučaj da ga Kina napadne.

Siju treba pokazati gde mu je mesto

U svojoj teoriji o pravednom ratu, Sveti Avgustin piše da je legitimno, dobro i pravično, da se pohita u pomoć zemlji koju neka druga zemlja hoće da pregazi bez razloga. Si Đinping je više puta prijetio Tajvanu ratom i aneksijom. Vrijeme je da se Kini pokaže gdje joj je mjesto. Poruka mora da glasi: dok tako postupa, Kini nema mjesta u svjetskoj zajednici!

Ljudima u Hong Kongu treba pružiti perspektivu: što većem broju prije svega mladih i dobro obrazovanih, kojima Kina zbog njihovog učešća u demonstracijama prijeti kao „teroristima“, u slobodnom svijetu treba ponuditi novu domovinu. Te mjere moraju jasno da pokažu Kini odlučnost slobodnog svijeta. Vrijeme je da se neüto poduzme a ne da se podvije rep pred Kinom iz straha od ekonomskih posljedica.

Aleksander Gerlah živi u Njujorku i radi za Karnedžijev savet za etiku u međunarodnim odnosima. Doktorirao je lingvistiku i teologiju.