Hoće li iko u BiH snositi odgovornost?

„Suština je u tome da su branu zeznuli („HE Bočac“ op.a). Ovdje je pet dana nivo vode bio mali, ispod kuće. Šesti dan, tokom noći, naiđe voda četiri metra. Pustio branu... Samo dan prije da su počeli prazniti vodu... Samo da su puštali vodu na vrijeme, a ne da su kalkulisali kako bi obezbjedili dovoljne količine vode jer je za ovu sedmicu bilo planirano prvenstvo u raftingu na Vrbasu, sve se ovo moglo izbjeći“, kažu mještani banjalučkog naselja Borik tvrdeći da je katastrofa mogla biti izbjegnuta, u najgorem slučaju stanovništvo na vrijeme upozoreno.

Da smo bili kao Đerdap...

Pored toga, pitaju, ako se znalo nekoliko sati ranije da će se voda ispuštati u tolikoj količini, zašto se nije „digla„ policija i alarmiralo stanovništvo kako bi se izbjegle eventualne nesreće. Međutim iz „HE Bočac„ kažu da se radi o špekulacijama i da su nadležni učinili sve kako bi spriječili i veću katastrofu. Direktor Nedeljko Kesić kaže da je HE Bočac zadržala 55 miliona kubnih litara vode: „Zašto o tome niko ne govori? To su špekulacije. Rafting je tek danas trebao da se održi. Da smo dočekali prvenstvo, tek bi onda oni išli sa zahtjevima i mi bismo odlučivali. I to ne odlučujem ja, nego direkcija u zavisnosti od ostalih pritoka. Da smo bili veliki kao Đerdap, ni Đerdap ne bi mogao da zadrži ovu količinu voda koje su dolazile“.

Ovo je samo jedan segment, lokalni, gdje bi nadležni organi trebali da utvrđuju da li je bilo nekih propusta. Ono što je poznato jest da pojedina preduzeća, čiji su objekti potopljeni u Banjaluci, već idu sa tužbama prema HE Bočac zbog nesavjesnog poslovanja.

Nema koordinacije unutar države

Međutim, možda je zanimljivija ili bolje reći poraznija činjenica da ne postoji, ili je u maloj mjeri prisutna, organizacija na državnom nivou, što je u ovom trenutku najbitnije. Najbolja je ilustracija Samira Agića iz Ministarstva bezbjednosti BiH koji je zapravo objasnio pravo stanje stvari na terenu i odsustvo koordinacije unutar države.

„Djeca na krovu, ja tražim od RS, dajte mi saglasnost da ispoštujem procedure. Ako se sruši helikopter ja ću biti kriv. No oni ne daju. I ja potpisujem dokument da Oružane snage mogu da djeluju. Na svoju odgovornost. Ta koordinacija, taj sistem, to sve treba razvaliti i napraviti novi“, kaže Agić.

Sistem je neefikasan i to se pokazalo mnogo puta, bez obzira da li se radilo o poplavama kao onim 2010. godine ili požarima koji ne zaobilaze BiH već nekoliko godina. Međutim, i pored toga postoje Civilne zaštite na nivou entiteta čija je koordinacija loša, ali tu su i civilne zaštite na nivou kantona, što dodatno usložnjava situaciju. Stručnjak za sigurnost iz Banjaluke, Duško Vejinović, kaže da ovakvo stanje mora doživjeti promjene: „To je prioritetno problem države, ali i cijelog regiona, gdje mislim da je u ovom momentu nedovoljno koordinacije u smislu planova upotrebe, zaštite odbrambenih jedinica u BiH, ali i povezanosti po ugovorima i konvencijama“.

Državna nadležnost (ne) bi pomogla

Prvi čovjek Civilne zaštite RS Veseljko Elez kaže da nije bilo organizovane koordinacije između dva entiteta niti ima potrebe za tim: „U principu ja mislim da niko nije imao priliku da koordinira. Ima saradnje, ima pomoći. Dolaze momci sa jedne na drugu stranu. Ima saradnje, ona može biti veća u zavisnosti od problema sa kojim se suočavate. Mislim da nema potrebe za nekim krovnim, jedinstvenim sistemom. Zakon je definisao čije su koje nadležnosti tako da nekom novom nadležnošću ne bismo ništa dobili“.

Pored razuđenosti Federacije BiH, koja ima nekoliko nivoa odlučivanja, u RS se javio dodatni problem, a to je organizacija na terenu nakon poplava. Zbog navodno loše organizacije, Krizni štab Vlade RS za vanredne situacije imenovao je svog povjerenika, penzionisanog generala Momira Zeca, da rukovodi kriznim štabom u Doboju. Pored toga Vlada RS ukinula je mogućnost da opštine posjeduju humanitarne račune, već se novac u te svrhe može usplatiti isključivo na račun Vlade za te namjene. Razlog za to je, kako su objasnili u Vladi, pojava lažnih humanitarnih računa na koje građani uplaćuju novac.

Mićić: „Ne možemo više da ćutimo“

„Imamo zaista razlog da sada protestujemo i da kažemo da SNSD pokušava ovu katastrofu naroda iskoristiti za političke svrhe. Naopaka je odluka da sva sredstva koja dođu na opštine idu na jedan jedinstven račun pa da oni sve raspoređuju. Znači, kada prijateljski grad uplati Bijeljini, pitanje je da li će on nešto dobiti. Oni centralizuju vlast, da ne govorim o ovom što se dešava u Doboju. Da predsjednik Vlade dođe u Bijeljinu i ne posjeti krizni štab, već jedno selo svog savjetnika. Mislio sam da ćutim, ali poslije ovakvih sramnih odluka, poslije odluke da sve treba da uzmu oni od ovog naroda, ja stvarno nemam riječi“, rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Vlastima, tačnije predsjedniku RS Miloradu Dodiku, spočitava se i što je u vrijeme najveće krize putovao u Beograd na sastanak sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem, što su mnogi vidjeli kao prikupljanje političkih poena. Bitnije od toga je zbog čega nisu izvučene pouke iz poplava 2010. godine kako bi se bar ublažile ovakve posljedice i na kraju da li je uopšte tako nešto bilo moguće.

„Moguće da je bilo... I rekao sam da nismo izvukli neke pouke, ali je bilo poplava i na nekim drugim prostorima. Ovdje nije bilo odbrane od ovih voda. Vlast je preduzela sve što je mogla. Organizovan je obilazak terena, koordinacije, donošenje odluka, preuzimanje odgovornosti“, zaključio je predsjednik RS Milorad Dodik.