Hoće li u Europi biti dovoljno vode ovog ljeta?

Mnogi turisti na Gardskom jezeru ne žele propustiti izuzetnu priliku: za otočić di San Biagio – poznat i kao Zečji otok ne treba se mučiti prijevozom čamcem jer to sad nije otok nego poluotok do kojeg se komotno može suhih nogu. Ali dok se turisti vesele toj atrakciji i marljivo fotografiraju, mještani to gledaju smrknuta lica: jezero jest golemo – prosječna dubina je preko 130 metara, ali to je najvažnije spremište pitke vode čitavog sjevera Italije. A već prošle godine su i oni morali štedjeti: bilo je zabranjeno puniti privatne bazene, javne slavine su isključene.

„Sjever Italije već drugu godinu pogađa sušno razdoblje“, kaže nam meteorolog Mattia Gussoni. Jezero se u ovo doba inače puni od snijega s okolnih Alpa, ali na njima jedva i ima nečeg bijelog što bi se uopće moglo otopiti. „I tamo je opet padalo kiše daleko ispod prosjeka i jedva ima snijega“, kaže Gussoni. Tako je i vodostaj Gardskog jezera tek 48 centimetara iznad najniže razine, ali snijeg s Alpa određuje i vodostaj rijeke Po. I on je izuzetno nizak, a to nipošto nije dobra vijest za brojne poljoprivrednike u dolini te rijeke.

„Sve je u granicama normale, ali..."

Posljednje što želi turistička zajednica Gardskog jezera jest da sad to smanji i prihode od turizma. Zato nas tamo Natasha Bontadi uvjerava kako su „oscilacije vodostaja Gardskog jezera nešto normalno“, a po njegovoj dubini je veoma daleko od toga da presahne. Još uvijek su na jezeru dozvoljene sve sportske aktivnosti, redovito voze i trajekti. Ipak i ona računa da bi moglo doći do redukcija pitke vode ovog ljeta, a turistička zajednica priprema i kampanju kako bi turiste pozvala na savjesnije korištenje vode.

I s druge strane Alpa, na njegovom slivu prema Sjevernom moru ne izgleda dobro. Rijeka Rajna doduše jest moćna kao što obično jest u ovo doba godine, ali to nije kao što je inače. „Rajna će vjerojatno najvećim dijelom imati niski vodostaj“, procjenjuje Daniel Thiriet iz udruge turističkih kruzera po Rajni. Računa i da će na kritičnim mjestima opet biti potrebno da turisti siđu s broda i da ih do sljedeće destinacije prevezu autobusima, kao što je to bilo i prošle godine. „Već smo se zapravo navikli tako nešto planirati da nas niski vodostaj ne dočeka nespremne.“

I Alpe i Pirineji

Čuda se ne mogu očekivati i to se vidjelo ove zimske sezone u Alpama: čak 54% skijališta u Švicarskoj se moralo pokrivati umjetnim snijegom. U pokrajini Jura gdje su planine znatno niže od 2000 metara turisti nisu niti dolazili: u veljači ih je bilo 69% manje nego što je prosjek u proteklih pet godina.

I na zapadu Europe, u podnožju Pirineja nije dobro. Katalonija, osobito njena mjesta uz Mediteran i inače se moraju snalaziti kako da stvore pitku vodu, ali nakon ovog sušnog razdoblja je i „u Barceloni stanje dramatično“, kaže nam španjolski meteorolog Alfons Puertas. Njegovo radno mjesto je meteorološka postaja Fabra na brdima ponad grada, a kaže nam kako su protekle dvije godine bile najsušnije od početka mjerenja 1914. godine. Godišnje se tamo u prosjeku izmjeri 621,5 milimetara padavina, prošle godine nije se sakupila niti polovica tog iznosa.

I tamo je sad mnogo neželjenih turističkih atrakcija: oko grada je više umjetnih jezera koja su stvorena za vodoopskrbu grada, a ponegdje su se morala žrtvovati i neka naselja kako bi jezero bilo stvoreno. No sad i zidine tih naselja opet izviru iz vode. Mjere restrikcije su već uvedene. Jer dok se vide nekadašnja sela, do danjega nema jedne od glavnih atrakcija Barcelone. Font Magica, predstava svjetla i muzike na vodoskocima ponad grada koja privlači na tisuće posjetitelja se neće izvoditi dok se stanje s vodoopskrbom bitno ne popravi.

Pljusak nešto pomaže, ali bi kiša bila bolja

Na sušu su se žalili i stanovnici Mallorce i bojali se da će sad to ugroziti turizam tog otočja. No došla je Juliette, nevrijeme koje je pogodilo Mallorcu koncem veljače i obilate padavine – pet puta više od prosjeka, u jednom trenutku je tamo padao čak i snijeg su umjetna jezera vodoopskrbe napunila do 90% njenih kapaciteta.

Ali dok takve velike i snažne oborine možda mogu donekle napuniti umjetna spremišta, na primjer, u poljoprivredi one donose više štete nego koristi. Jer ne samo da će poplaviti nasade nego će ta voda oteći, a nakon toga će opet zemlja biti previše suha. Ipak, na sjeveru Italije se nadaju bilo kakvoj kiši, ali meteorolog Gussoni ne vidi neka kretanja koja bi ukazivala na skorije kišno razdoblje. A to znači samo jedno: „Predstojeće ljeto prijeti da će biti veoma teško.“ Par kišnih dana neće biti dovoljno nadoknaditi proteklo sušno razdoblje: „Trebala bi padati kiša čitavog proljeća“, smatra meteorolog. Kako god to željeli nazvati i tko god da je kriv zbog toga, klima se opasno poigrava s nama.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu