Iran na novoj raskrsnici

Uobičajeni saobraćajni haos na teheranskom trgu Vanak. Sa stotina predizbornih plakata biračima se preporučuju zabrađene žene, šiitski duhovnici ili mladići u moderno krojenim odijelima. Svi ti kandidati grubo se mogu svrstati u dva tabora – na konzervativce, naklonjene vrhovnom vođi Aliju Hameneiju i reformiste bliske predsjedniku Hasanu Rohaniju. I jedni i drugi su prethodnih sedmica pokušavali da u biračkom tijelu probude utisak da su izbori maltene sudbonosni. „Zemlji treba tvoj glas“, obraća se predsjednik Rohani SMS-porukom koju je dobio svaki korisnik mobilnog telefona u Iranu. „U petak zajedno stvaramo svijetlu budućnost za našu zemlju“, stoji u poruci.

Vjetar u leđa Rohaniju?

Iran ne poznaje klasični partijski sistem, ali se narodni predstavnici mogu svrstati u tri struje. Trenutno većinu imaju konzervativci, vjerni tekovinama islamske revolucije zajedno sa tvrdolinijašima koji u Zapadu vide đavoljska posla i žele da ograde zemlju od svakog spoljašnjeg uticaja. Reformisti bliski Rohaniju su u manjini. Dogovor o iranskom nuklearnom programu i ukidanje zapadnih sankcija prošli su tek uz podršku umjerenijih konzervativaca. No, taj tabor se trudi da se demonstrativno otvaranje Irana prema svijetu ne prenese u samu zemlju. Ukidanje zabrane društvenih mreža ili propisa za odijevanje žena? Od toga sa sadašnjim sazivom parlamenta nema ništa.

Nakon izbora bi odnos snaga mogao da se promijeni. „Ubijeđen sam da će biti odabran saziv koji će više biti na liniji predsjednika“, kaže Hosein Kanani Mogadam koji pripada Zelenoj partiji. U razgovoru za DW on navodi da je umjereni predsjednik Rohani do sada ionako bio najviše zaokupljen spoljnom politikom, odnosno podizanjem sankcija pod kojima je patila iranska ekonomija. „Pošto je u tome uspio, sada može da pređe i na druge teme – i u tome bi mogao da uživa veći podršku novog parlamenta“, nada se Mogadam.

Pomalo slobodni izbori

Nije čudo što se Rohani pred izbore zalagao da što više umjerenih kandidata za poslanička mjesta uopšte bude pušteno u izbornu trku. Zbog toga se predsjednik zamjerio čak i moćnom Savjetu čuvara čiji je zadatak da čuva tekovine islamske revolucije. To svoje ustavno ovlašćenje Savjet koristi da pred izbore zabrani kandidaturu nepodobnim kandidatima. Ovog puta je najprije tek polovini od 12.000 kandidata dozvoljeno da nastupe na izborima. Stoga je Rohani javno pozvao Čuvare da promijene svoju odluku rekavši da građani ne bi smjeli da steknu utisak kako su izbori već unapred odlučeni.

Baš takav utisak ima većina pristalica umjerene opozicije i tu ništa ne mijenja ni činjenica da su Čuvari djelimično popustili i vratili oko 1.500 kandidata u izbornu trku. „Nemamo priliku da glasamo za one kandidate i ideje koje smatramo najboljim“, kaže Ali dok rukom zamišljeno gladi brkove. Taj 63-godišnjak sjedi na klupi u jednom teheranskom parku, gdje uz šoljicu čaja s prijateljima diskutuje o politici. „Ovo nisu slobodni izbori“, zaključuje pesimistično. Njegov prijatelj Hamid je ipak protiv bojkota: „Treba da glasamo jer su i ovakvi izbori bolji od nikakvih.“

Protiv bojkota su i reformski političari. Doduše, zaista slobodni i demokratski izbori bili bi tek oni na kojima bi svako mogao da se kandiduje, smatra jedan od kandidata Alireza Mahjub. Ipak, on ukazuje da je deo reformista čak uspeo da napravi zajedničku listu sa tridesetak imena, što se smatra korakom od sedam milja. „Prošli put nas je bilo samo dvojica na toj listi“, kaže Mahjub. Bojkot bi, kaže, koristio samo konzervativcima koji imaju veliku bazu disciplinovanih birača. „Za nas reformiste važi jednostavna logika: što više ljudi glasa, to bolje.“

Savet važniji od parlamenta

Izlaznost može biti presudna i za izbore za takozvani Savjet stručnjaka, koji se održavaju paralelno sa izborima za parlament. „A ti izbori su još značajniji od parlamentarnih“, kaže Sajed Reza Musavinia s teheranskog Fakulteta političkih i pravnih nauka. Savjet mudraca se sastoji od šiitskih duhovnika kojima je zvanični zadatak da nadgledaju rad vrhovnog vođe i da izaberu novog kada aktuelni umre. Vođa Ajatolah Hamenei ima 76 godina i već je i sam rekao da možda neće poživjeti do sljedećih izbora za Savjet stručnjaka čiji mandat traje osam godina. Drugim riječima, Savjet bi izborom novog vrhovnog vođe mogao da odredi pravac Irana za naredne decenije.

Ali i Hamid su saglasni da je izbor Rohanija za predsjednika već pokrenuo promjene u Iranu. „I ovi izbori će mnogo toga promijeniti“, sigurna su dvojica prijatelja. Ali koliko brzo? I da li će promjene konačno postati vidljive na ulicama oko trga Vanak kojima žene i dalje smiju da šetaju samo pokrivene kose? To se odlučuje u petak.