Iran očekuje nove sankcije
4. novembar 2018
Druga runda sankcija od 5. novembra trebalo bi da pogodi najosjetljiviji sektor iranske privrede - izvoz nafte. Riječ je o "najstrožim sankcijama svih vremena" – rekao je američki predsjednik Donald Tramp. Sankcije će takođe veoma ograničiti iranske veze na međunarodnom finansijskom tržištu kao i poslove u brodogradnji.
Tramp je svoju odluku obrazložio time da vlada u Teheranu podržava terorizam i širi nasilje na Bliskom istoku. Cilj ovih kaznenih mjera je, kako kaže Tramp, "maksimalni pritisak" na vladu u Teheranu kako bi počela da se ponaša drugačije.
"Mi se ne bojimo američkih sankcija", naglasio je nedavno iranski predsjednik Hasan Rohani. SAD žele, kaže on, da "psihološkim a potom i ekonomskim ratom potkopa iranski legitimni sistem". Iranska vlada je oformila različite radne grupe kako bi umanjila posljedice američkih sankcija. Rohani je u srijedu na sjednici kabineta izjavio: "Situacija je bila teška posljednjih mjeseci, a narednih bi mogla da bude još teža."
Privredna kriza bez kraja
Iran posljednjih mjeseci preživljava ekonomsku krizu. Valuta te zemlje u ovom trenutku vrijedi upola manje nego što je bila u aprilu ove godine. Jedan dolar se trenutno prodaje za 170.000 rijala, a samo prije godinu dana je jedan dolar iznosio 32.000 rijala. Cijene osnovnih životnih namirnica su eksplodirale. Predstojeći pad izvoza nafte, počev od 5. novembra, prijeti da ekonomski uguši zemlju. Jer, 40 odsto iranske privrede zavisi od prihoda od prodaje nafte. Prema medijskim natpisima, posebne dozvole za izvoz nafte bi trebalo da važe za osam zemalja među kojima su Južna Koreja, Japan i Indija, a možda i Turska.
Nakon naftne industrije i petrohemije, automobilska industrija je druga po snazi privredna grana koja je jako pogođena sankcijama. Već nakon prve runde američkih sankcija, 6. avgusta, proizvodnja je opala za 40 odsto. "Oslonili smo se na naše evropske partnere", kazao je Mohamadreza Najafimaneš, predsjedavajući Saveza auto-dobavljača Irana u razgovoru za DW. Evropski partneri poput Dajmlera, Folksvagena i Pežoa su se nakon kratke saradnje povukli iz Irana. "Nismo očekivali da će Evropa tako lako odustati od saradnje i poslovanja s nama. Znate koliki mi potencijal ovdje imamo. Iran se takođe pridržava atomskog sporazuma. Ova situacija nam svima ide na štetu".
Ništa novo od EU
Evropska unija želi da se čvrsto pridržava atomskog sporazuma, isto kao i zemlje potpisnice Kina i Rusija. Brisel, kako bi Iranu dao razlog da se drži sporazuma, želi da novom finansijskom institucijom na neki način zaobiđe sankcije koje su Sjedinjene Države jednostrano pooštrile. Tako bi trebalo da bude osnovano posebno tijelo kojim bi se omogućile "legitimne finansijske transakcije" sa Iranom, što bi onda omogućilo evropskim preduzetnicima da nastave poslovnu saradnju s tom zemljom. No, ne zna se kada bi to moglo da počne da funkcioniše, a ne zna se još uvijek ni ko bi to trebalo da osnuje. Zemlje članice EU se plaše bijesa Sjedinjenih Država pa reaguju suzdržano. A vrijeme teče...
Sredinom oktobra su SAD pooštrile sankcije protiv 20 iranskih firmi i banaka zbog njihovih navodnih veza sa Islamskom revolucionarnom gardom, koja kontroliše široko rasprostranjenu privrednu imperiju. Među njima je i Bank Parsian, koja je do sada imala ključnu ulogu u uvozu lijekova i poljoprivrednih proizvoda. Iranski novinar, Reza Hagigatnejad je rekao kako "SAD žele da pokažu da pomno prate finansijske aktivnosti Revolucionarne garde". "One žele da pokažu koliko može skupo da košta kooperacija sa Revolucionarnom gardom", smatra Hagigatnejad.
No, kao što uvijek biva kada je riječ o korišćenju nepopularnih mjera poput ekonomskih sankcija, one najteže pogađaju one najslabije. Zbog toga se strahuje od strašnih posljedica sankcija za milione Iranaca.