Istočnoevropska mafija dobro povezana na Zapadu

Policija je početkom ove sedmice u Španiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji i Francuskoj, uhapsila najmanje 69 osoba za koje se sumnja da su pripadnici gruzijskog kriminalnog klana. Sedamnaest osoba je uhapšeno u Njemačkoj.

Mediji su izvijestili da su neki od uhapšenih pripadnici ruske mafije. Njemački novinar i stručnjak za istočnoevropsku mafiju Juergen Roth, koji je objavio devet knjiga, detaljnije se posvetio istraživanju o ovoj temi.

“Termin ‘ruska mafija’ je neprecizan”, kaže on." Obično se misli na tri velike kriminalne organizacije sa sjedištem u Moskvi i St. Petersburgu. Osobe uhapšene u ponedjeljak dio su grupe iz Gruzije, specijalizirane za manje kriminalne aktivnosti. Ali i njihove aktivnosti su dobile novu dimenziju, pa su zaradili oko milion eura (1,4 miliona dolara) za sedmicu, a potom “oprali” novac kroz Švicarsku.”

Roth tvrdi da su tri glavne ruske grupe, Tambovska banda iz St. Petersburga, te Izmaylovskaya i Solntsevskaya iz Moskve. Njihove aktivnosti su usmjerene na iznuđivanje novca za tzv. "zaütitu", ucjene i trgovinu drogom, ali i na naftu, prirodni plin i druge prirodne resurse. Da li to znači da je mafija direktno povezana s velikim ruskim energetskim postrojenjima kakvo je Gazprom?

“Ne, nema direktne veze između firmi i kriminalnih skupina”, tvrdi Roth i dodaje: “Biznis se odvija preko posredničkih kompanija. Ali, naravno da Gazprom zna ko s kim sarađuje.” On kaže da su mnogi posrednici dobro povezani sa nasljednicom bivše sovjetske tajne policije – FBS, ili sa KGB.

Mafijaši, oligarhi i političari

Spomene li se KGB, odmah se pomisli na ruskog premijera Vladimira Putina, koji je kroz aktivnosti u tajnoj policiji na početku karijere postao najmoćniji čovjek u Rusiji. Dugo se špekulisalo i o tome da su vođe organiziranog kriminala u Rusiji u dobrim odnosima s čelnicima Kremlja. “Kremlj želi kontrolisati mafiju”, kaže Roth. “A to znači da političke vođe također sarađuju sa kriminalnim organizacijama na različite načine.”

Isto važi i za uski krug ruskih mega-bogataša, oligarha. Strane vlade su ranije istraživale aktivnosti ruskog aluminijskog tajkuna Olega Deripaske i bankarskog moćnika Vitalija Malkina, zbog navodne umiješanosti u međunarodni kriminal. Obojica negiraju takve optužbe.

Nema načina da se precizno utvrdi šteta koju organizirani kriminal iz Istočne Evrope nanosi Zapadu, tvrdi Roth. Štaviše, kaže novinar Roth, kriminalci usmjeravaju novac u legitimne zapadne firme i imaju ogroman utjecaj na zapadnu ekonomiju.

“Novac se pere na Zapadu, a potom se ulaže u zapadne firme, naprimjer, u telekomunikacijske kompanije,” kaže Roth. “I s tim ogromnim ulaganjima u veliki broj privrednih sektora, narušavaju se principi slobodnog tržišnog takmičenja.

Ali ne stvaraju samo Rusi takav utjecaj. Oligarha i takvih organizacija ima također i u Uzbekistanu i Tadžikistanu, tvrdi Roth. Kriminalci istočne Evrope su sposobni ostvariti pritisak, ne samo na političare iz istočnih, nego i zapadnih zemalja.

Velika rasprodaja?

“Gangster ekonomija” naslov je nove knjige Juergena Rotha, koja će biti objavljena u aprilu. On kaže da zapadne vlasti ne mogu učiniti mnogo da spriječe kriminal.

“Ključni je problem tome što istražitelji teško mogu napraviti razliku između legalnih i ilegalnih aktivnosti”, kazao je Roth za Deutsche Welle. On također kaže da, s obzirom na to koliko su zapadnoevropske zemlje ovisne o istočnoevropskoj energiji, zapadni političari nerado vrše pritisak na istočne kolege u borbi protiv organiziranog kriminala.

Roth je kontroverzan novinar kojeg su tužili nekoliko puta, a to je učinio i bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, koji je kritiziran jer je počeo raditi za Gazprom nedugo nakon što je napustio kancelarsku funkciju. Schroederu je pošlo za rukom da spriječi objavljivanje nekih odlomaka u Rothovoj knjizi.

“Pitanje je koje ćemo etičke standarde promovisati, ako se još uvijek bavimo mjestima kao što su Uzbekistan i Tadžikistan”, kaže on. “Ali, ne postoji prava alternativa, tako da političari ne rješavaju problem.” Stoga, hapšenja koja su izazvala toliko pažnje u zapadnim medijima, mogla bi značiti da su sudski organi otkrili tek vrh ledenog brijega.

Autor: Merima Džeko

Odg. ur.: Z. Arbutina