Italijanski populisti otežavaju evropsku debatu o azilu
7. juni 2018
Broj dolazaka tražitelja azila i migranata u Italiji je u poređenju sa prošlom godinom opao za 75 procenata. Od početka godine samo je 13.000 osoba stiglo brodovima u ovu zemlju, uglavnom iz Libije. Sporazum s Libijom, pojačane granične kontrole rezultirale su zastrašivanjem migranata i pokazalo učinak kome su se EU i Italija i nadale. Ovaj preokret je napravljen davno prije promjene vlasti u Rimu.
Razmetljivo hvalisanje desničara
Nova populistička vlada i dalje djeluje kao da se događa "invazija", kako to naziva desničarsko-ekstremistički ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini. To je jednostavno pogrešno. Istina je da je u proteklih pet godina oko 700.000 tražitelja azila i migranata došlo u Italiju, ali nije jasno da li između Alpi i Sicilije još uvijek ilegalno živi oko 500.000 tih osoba, kako tvrdi nova vlada. Mnogim od tih ljudi je dato pravo za dobijanje azila, a mnogi od njih su, idući dalje prema sjeveru, završili u Francuskoj, Njemačkoj ili drugim zemljama EU. Stoga od populista prenapuhani "problem" postaje sve manji. Italija nije "izbjeglički kamp Europe", kako je Matteo Salvini upravo ponovo ustvrdio.
Agencije za pomoć tražiteljima azila i izbjeglicama u Rimu očekuju da će broj dolazaka tih ljudi i dalje opadati, te da će to populisti slaviti kao svoju pobjedu, iako su oni samo morali pobrati plodove politike azila u EU. Ministri unutarnjih poslova EU se u protekle tri godine oslanjaju na izolacija i zastrašivanje, prvo na tursko-grčkoj granici, a zatim i na morskim rutama ka Italiji.
Punim ustima isticano saopštenje desničarsko-ekstremističkog ministra unutarnjih poslova da bi "ilegalci", trebali pakovati svoje torbe, vjerojatno će imati malo uticaja. Pojačane mjere prisilnog povratka izbjeglica bile su cilj stare italijanske vlade. Vlasti su tokom prošle godine provele 6.500 prisilnih povrataka. Salvini se sada želi riješiti 500.000 ljudi. Da bi to uradio, on kao prvo morao pronaći te ljude, kao drugo bi trebao izgraditi ogromne kampove u svrhu njihovog prisilnog povratka, kao treće potražiti zemlje za njihov prijem, a kao četvrto sigurati oko 2,3 milijarde eura za njihov povratak. Humanitarne organizacije stoga očekuju da će se dogoditi simbolički prisilni povratci, tako da se desničarsko-ekstremistička "Lega" ima čime pohvaliti, kako su to oni uradili.
Promjena društvene klime u Italiji
Ono što će se pak promijeniti i što se promijenilo je društvena klima u Italiji. Za društvo postaje sve prihvatljivije raspoloženje protiv azilanata i migranata, iako se oni često rado iskorištavaju kao jeftini nadničari na jugu zemlje. Maltretiranje i nasilje nad migrantima su u porastu, kažu humanitarci koji pomažu izbjeglicama. Za te tvrdnje još nema znanstvenih istraživanja, već je riječ o zapažanjima. Prije samo četiri dana na jugu Italije ustrijeljen je jedan afrički migrant, a dva su ranjena. Još nije jasno ko je to uradio. Sličan slučaj već se dogodio i u proljeće.
Odgovorni ministri u Evropskoj uniji slažu se da su Italija i Grčka, kao glavne zemlje na čije tlo su prvo stupili migranati, odgovorne za te ljude, ali i da su bile nesrazmjerno opterećene. Međutim, velika preraspodjela tražitelja azila iz Grčke i Italije u druge zemlje EU nije uspjela. Pokušaj uspostavljanja obavezujućeg distributivnog sistema za budućnost blokira otvoreno ksenofobične vlade u Mađarskoj i Poljskoj. Austrija, gdje desničarski populisti surađuju, također je krenuo na taj teški stav.
Desničarski populisti u Italiji zahtijevaju upravo suprotno. Oni se zalažu za odustajanje od principa Dablinskih pravila, po kome je zemlja prvog ulaska odgovorna za izbjeglice. Ministar unutarnjih poslova Salvini želi provesti stalni sistem prespodjele za sve pridošlice. Pomiriti ove dijametralno različite pristupe mora da će biti izuzetno teško. Evropski sporazum o jedinstvenom sistemu azila sa novom talijanskom vladom sve više se udaljava.