Izbjeglice u Njemačkoj: gdje ih više smjestiti?

Lokalne zajednice, koje imaju malo ili nimalo prostora za izbjeglice, neprestano traže pomoć. Najnoviji primjer: okrug Fulda u saveznoj državi Hessen. Gradovi i općine su "apsolutno na granici svojih mogućnosti" da "barem iole pristojno" smjeste ljude, navodi se u dokumentu upućenom vladama na pokrajinskoj i saveznoj razini kojeg je vijeće okruga, odnosno općinski parlament, velikom većinom glasova usvojio 17. jula.

"Potrebno nam je ograničenje dolazaka", rekao je okružni upravitelj Bernd Woide (CDU). "Ne samo da nedostaje smještajnih mogućnosti, već su ograničeni i kapaciteti poput vrtića, škola, medicinske skrbi i mnogih drugih područja", dodao je on.

Mora se računati sa više ​​300.000 tražitelja azila 2023. godine

Dok u međuvremenu samo još mali broj Ukrajinaca dolazi u Njemačku, broj tražitelja azila raste. Savezni ured za migracije i izbjeglice navodi da je bilo više od 162.000 zahtjeva za azil od januara do juna 2023. godine. Najviše osoba došlo je iz Sirije (oko 44.000), zatim iz Afganistana (oko 28.000) i Turske (oko 19.000). Oko 20.000 izbjeglica iz afričkih zemalja zatražilo je azil u Njemačkoj.

Do 2023. treba očekivati ​​oko 300.000 tražitelja azila, kaže Boris Kühn iz istraživačke grupe za migracijsku politiku na Sveučilištu Hildesheim. Oni su raspoređeni po Njemačkoj po određenom ključu, tamo im je dodijeljen smještaj i moraju ostati na istom mjestu. Problem: većina smještaja stalno je zauzeta, često jednostavno više nema mjesta. 

Postoji "kriza iseljavanja"

Istraživač migracija Boris Kühn i Julian Schlicht, koji je koordinator "Pomoći izbjeglicama" u Tübingenu, objašnjavaju zašto je to tako u studiji o stambenoj situaciji izbjeglica. Oni kažu da postoji „kriza zbog neiseljavanja". Naime, trenutno 25 posto ljudi, koji su došli u Njemačku 2015./2016., još uvijek živi u izbjegličkom smještaju, navodi se u studiji.

Postoji nešto poput saobraćajne gužve u sistemu. Osobito u područjima s manjkom stanova za iznajmljivanje, priznatim izbjeglicama vrlo je teško pronaći vlastiti stan. Za novopridošle tražitelje azila to znači i da često moraju ostati u centrima za prihvat sedmicama umjesto nekoliko dana, a također imaju ograničenja kapaciteta.

Lakše je onima koji su pripremljeni

Ali svakako postoje regionalne razlike. Kühn i Schlicht napominju da su posebno pod pritiskom općine, gradovi i zajednice u kojima je, nakon prvog vala dolaska izbjeglica 2015./16., smanjen broj radnih mjesta u službama za integraciju ili socijalni rad ili mrežama za pomoć. Tamo gdje su ovi aspekti dodatno razvijeni, u 2022. se bilo bolje pripremljeno za novi izazov.

Puno toga, navodi se u studiji, je pitanje političke volje ili političkih prioriteta. "Iako je smještaj izbjeglica obvezna zadaća, njeno provođenje ipak ostavlja manevarski prostor u okvirima lokalne samouprave."

Pozitivan primjer Duesseldorf

"Fazu smirenosti prati - sad već drugi put u nekoliko godina - užurbana izgradnja hitnih smještaja, hitni apeli administracije i konačno diskurs o preopterećenosti", pišu autori studije.

Pozitivan primjer je Düsseldorf. Glavni grad pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija je imao veliku ukrajinsku zajednicu i prije ruskog agresorskog rata, zbog čega je 2022. bio odredište posebno velikog broja ratnih izbjeglica: 10 000 osoba stiglo je u Düsseldorf u roku od nekoliko mjeseci. "Bilo je onoliko izbjeglica koliko ih je bilo 2015./2016. zajedno", kaže Miriam Koch, gradska službenica za kulturu i integraciju.

"Unatoč tome, nismo bili preopterećeni, to nam je samo bio izazov." Ipak, kaže da nije sve išlo glatko. „Ali uspjeli smo pokrenuti strukture koje smo prakticirali od 2015.“, kaže Koch. To je uključivalo suradnju različitih tijela "i iskustvo na osnovu kojeg smo naučili kako grad može dobiti stanove". 

Više fleksibilnosti pri smještaju

U Düsseldorfu se prakticira menadžment iseljavanja, što znači da grad proaktivno traži stanove za iznajmljivanje za izbjeglice, kojima je priznat status. To također uključuje uvjeravanje privatnih stanodavaca da prihvate izbjeglicu kao podstanara. To je često teško. Koch govori o stanodavcima, koji su isključivo htjeli primiti ukrajinske žene i djecu. U mnogim slučajevima potrebno je uvjeravanje kako bi se "ublažili strahovi i brige" stanodavaca, kako kaže Koch, te se moraju ponuditi koncepti poput "stanovanja na probu".

Tako radi i jedna mreža u Baden-Württembergu, u okviru koje je nekoliko gradova udružilo snage kako bi pronašli prostor za stanovanje. Neke lokalne vlasti tamo čak plaćaju potporu za renoviranje, kako bi prazna mjesta mogla biti iskorištena, dok druge stanodavcima sklapaju ugovor o najmu za prvih nekoliko godina. Cilj je da stanari nakon nekoliko godina sami sklope ugovor o najmu.

Međutim, čak i upravljanje iseljavanjem u gradovima s akutnim nedostatkom stambenog prostora pomaže samo u ograničenoj mjeri. Koch iz Duesseldorfa stoga kaže da bi voljela da sve izbjeglice - a ne samo Ukrajinci - mogu pronaći privatni smještaj. U Njemačkoj, kaže ova službenica, ima mnogo migranata koji bi bili spremni udomiti rodbinu, prijatelje i poznanike koji su u bijegu.

Svaki drugi zahtjev za azil je odbijen

Sve više općina sada traži da im se dodjeljuju samo one izbjeglice koje imaju perspektivu ostanka. I u okrugu Fulda bi to željeli postići. Rezolucija koju je donijelo okružno vijeće kaže: "Novopristigli tražitelji azila i izbjeglice iz trećih zemalja trebaju ostati u središnjim prihvatnim centrima u zemlji dok se ne završe prve provjere." Okružni upravitelj Woide dodaje: "U protivnom, iskustvo je pokazalo da deportacije kasnije više ne funkcioniraju."

Prema statistici o azilu Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, oko 133.000 zahtjeva za azil obrađeno je i o njima je donesena odluka u prvoj polovici 2023. godine. 48 posto je odbijeno iz "sadržajnih ili formalnih razloga". Tek je svaki drugi podnositelj zahtjeva dobio perspektivu da ostane u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu