Izbori u Slovačkoj: test vjere u demokratiju

Vanredni izbori u Slovačkoj se održavaju zbog raspada šarenolike koalicije stranaka centra i desnice, koja je donijela tri godine haosa i međusobnih sukoba toj maloj državi centralne Evrope.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, trenutno najveću podršku, oko 20 odsto, ima nominalno lijevo orijentisana stranka „Smer", koju predvodi Robert Fico. Iako ta prednost nije ubjedljiva, bivši premijer Slovačke se nada velikom povratku na političku scenu.

Fico je bio optuživan da je pretvorio Slovačku u mafijašku državu prije nego što je ubistvo novinara dovelo 2020. do njegove ostavke. Kako bi ostao na političkoj sceni, Fico je usvojio sve ekstremniji i krajnje desničarski pristup, pa je tako recimo tokom kampanje obećavao da će obustaviti podršku Bratislave Ukrajini.

Ficova pozicija je međutim pažljivo proračunata, s obzirom na to da se, podstaknuti intenzivnim dezinformacionim proruskim kampanjama, oko 50 odsto Slovaka protivi slanju finansijske ili vojne podrške preko istočnih granica zemlje.

Razlog za povratak Fica je nekompetentna prethodna vlast. Neprofesionalno rukovođenje tokom pandemije i kriza životnog standarda za vrijeme mandata odlazeće vlade, takođe je doprinelo rehabilitaciji populističkog lidera. I to sve uprkos njegovoj tvrdnji da će se osvetiti demokratskim institucijama koje su rasturale koruptivne mreže izgrađene tokom njegovog prethodnog mandata.

„Birači znaju da je 'Smer' Roberta Fica dozvolio da korupcija cvjeta", kaže Milan Nic iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose, ali dodaje da je Fico „barem vladao kompetentno".

Ficov stav o Ukrajini mobiliše birače

Nedostatak povjerenja u kompetentnost mnoštva do sada vladajućih stranaka u velikoj mjeri im smanjuje šanse u trci za opstanak na vlasti.

Ipak, mogućnost Ficovog povratka i njegova obećanja da neće više slati nijedan metak u Kijev i da će blokirati nove sankcije EU, doveli su do toga da se mobilišu oni birači koji se plaše uništenja krhke demokratije Slovačke i njenog zapadnog kursa. To je pomoglo da liberalna stranka „Progresivna Slovačka" (PS) zabilježi rast podrške.

Kako su se izbori približavali, tako su ankete pokazivale da PS smanjuje zaostatak za „Smerom", a možda čak i da je obezbijedila nekakvu minimalnu prednost.

Prozapadna PS naglasak stavlja na reformističke sposobnosti svog lidera Mihala Šimečke, aktuelnog potpredsjednika Evropskog parlamenta, i ujedno insistira na porukama usmjerenim protiv Fica koje pokušavaju da plasiraju prije svega urbanim biračima, ali i ljudima širom zemlje koji se bore sa lošim ekonomskim i socijalnim uslovima.

„'Progresivna Slovačka' će podsticati ekonomski razvoj, reformisati zdravstveni i obrazovni sistem i zaustaviti odliv mladih i obrazovanih Slovaka", izjavljuje Šimečka za DW. S druge strane, Fico optužuje svoje rivale da služe interesima Sjedinjenih Američkih Država i za organizovanje policijskog puča.

Postizborna kombinatorika

Pritom su izbori samo prva prepreka za vodeće stranke. Formiranje vlade u podijeljenom društvu Slovačke biće isto tako zahtjevno, kao i pobjediti na izborima. Sve žešća kampanja, u kojoj se mogao videti čak i fizički sukob bivšeg ministra unutrašnjih poslova i bivšeg premijera, sugeriše da će slična priča biti i ove godine.

„Formiranje koalicije u rasparčanom parlamentu biče izazovno, a i potrajaće", kaže Andrius Tursa analitičar kompanije „Teneo intelidžens" (Teneo Intelligence).

Socijaldemokratska partija „Hlas" mogla bi pritom da bude svojevrsni tas na vagi. Ta stranka, koju je formirao bivši Ficov „đak" Petar Pelegrini, trenutno je treća po snazi u istraživanjima sa podrškom od oko 13 odsto. Međutim, iako postoje jasne veze „Hlasa" sa „Smerom", one su se razišle prije samo tri godine. Pelegrini sada nije preveliki entuzijasta kada je riječ o ponovnoj političkoj saradnja sa svojim nekadašnjim mentorom, koji je postao radikalan.

Istovremeno, „Hlas" je jasno stavio do znanja da ima velike zahtjeve ukoliko PS želi koaliciju. Šimečka kaže da ne zna na šta Pelegrini misli kad pominje te „velike zahtjeve", ali on ipak i nema baš mnogo opcija. Preostalo političko polje sastoji se od malih partija koje se nalaze na ivici cenzusa od pet odsto potrebnog za ulazak u parlament.

„Progresivna Slovačka" moraće da da obezbijedi podršku nekoliko stranaka ukoliko želi da sastavi „anti-Fico" koaliciju. A čak i ako uspijju u tome, takva vlada bi vjerovatno bila nestabilna. Grupa progresivaca, liberala, socijaldemokrata i populista teško bi se složila oko bilo čega osim oko prozapadnog pristupa – posebno po pitanjima kao što su prava LGBTQ+ populacije ili rješavanje problema klimatskih promjena.

„Želja da se spriječi povratak Fica na vlast može biti dovoljno jak faktor za PS da sastavi koaliciju. Ipak, istorija reformističkih vlada u Slovačkoj nas uči da postoji tendencija da se raspadnu zbog naduvanih ega, konflikata i nedostatka razumijevanja, kompromisa i dogovora“, sugerišu profesori Tim Haugton i Darina Malova.

Uloga ekstremne desnice

Alternativa nudi još mračniju sliku moguće budućnosti Slovačke. Koristeći široko rasprostranjeno razočarenje ljudi u političare koji pokušavaju da poboljšaju životni standard i suzbiju korupciju, za vlast se bore i ekstremno-desničarske stranke.

Fico je potpuno svjestan hitne potrebe za obezbjeđivanjem sredstava iz EU i radije bi izbjegao da formira vlast zajedno sa strankom „Republika", koja ima podršku od oko osam odsto građana. Ipak, ni tu mogućnost nije isključio.

„'Republika' je zadržala neonacističke karakteristike“, upozorava Grigorij Meseznikov, direktor Slovačkog Instituta za javne poslove i ističe da će Fico vjerovatno s njima postići dogovor samo ako mu je to jedina opcija za povratak na vlast.

Međutim, s obzirom da su „Smer" i Progresivna Slovačka" prema anketama gotovo izjednačeni, čini se da raste vjerovatnoća da nijedna od tih stranaka neće moći da sastavi održivu koaliciju. A to znači da su neki novi izbori možda tu, odmah iza ćoška.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu