Izbori u vrijeme kibernetičkog kriminala

„Imamo posla sa veoma složenom prijetnjom." Onaj ko kaže ovako nešto onda mora da zna o čemu govori. Arne Šenbom je predsjednik Saveznog zavoda za informacionu bezbjednost (BSI). Njegov posao je da obezbijedi zaštitu od digitalnih napada svih vrsta. Posebna zaštita u izbornoj godini potrebna je partijama, političarima ali i biračkom tijelu. Jer, svi oni mogu da postanu žrtve dezinformacija, propagande i lažnih vijesti. Dakle, manipulacija koje bi mogle da utiču na izborni rezultat.

S obzirom na sve nepreglednije hibridne prijetnje, BSI je u konstantnoj razmjeni informacija sa potencijalno pogođenim. Ali, i sa Georgom Tilom, koji organizujr i nadgleda savezne izbore. Na jednoj virtuelnoj konferenciji za novinare, Arne Šenbom zajedno sa njim odgovara na pitanje: „Koliko su sigurni parlamentarni izbori?" Jedan opšte umirujući odgovor šef BSI ne želi da dâ. Situacija je previše složena za to.

- pročitajte još: Pompeo za hakerske napade okrivljuje Rusiju, a Trump je štiti

Na pamet mu padaju mnogi primjeri upozorenja iz drugih zemalja: „Makron-Leak 2017", kojim je aktuelni francuski predsjednik bio pogođen neposredno prije nego što je izabran na tu funkciju. Ili pokušaji manipulacije u američkoj izbornoj kampanji. Šenbom pretpostavlja da je i Njemačka, „kao trenutno vodeća ekonomska sila u Evropi", za napadače - „privlačna".

Opšti savjeti

BSI u ovom slučaju ima savjetodavnu ulogu. A oni koji traže savjet moraju sami da se pobrinu za njegovo sprovođenje. Svi su pozvani. Svako bi mogao da pomogne, da se napadi ili otežaju ili spriječe. „Redovno ažurirajte svoje uređaje!" - njegova je generalna preporuka. A milionima glasačica i glasača kaže: „Ne vjerujte slijepo svakoj vijesti na mreži! Ne prenosite informacije iz sumnjivih izvora!".

Sve je to naravno mnogo lakše reći nego učiniti, jasno je to i predsjedniku BSI. Jer, kaže, u međuvremenu je uz pomoć vještačke inteligencije i modernih softvera čak moguće pomiješati sadržaje iz različitih video snimaka. Odakle pak dolaze napadi i koji se motivi iza njih kriju, Šenbom o tome ne želi javno da spekuliše. Postoje razni tehnički pokazatelji i procjene njegovih kolega.

U tijesnoj razmjeni sa Službom za zaštitu ustavnog poretka i BND-om

BSI je na kraju u „tijesnoj" saradnji sa Službom za zaštitu ustavnog poretka i Saveznom obavještajnom službom BND. „Ali mislim da bi bilo pogrešno reći odakle i sa kojim napadima računamo." Tajne službe često sumnjiče Rusiju kao glavnu napadačicu. Za to uvijek postoje indicije. I tokom parlamentarnih izbora 2017. je bilo odgovarajućih sumnji i strahovanja.

- pročitajte još: Cyber prijetnje zasjenjuju predizbornu kampanju u Njemačkoj

Na kraju je ipak ostalo relativno mirno, ništa se nije čulo o velikim kibernetičkim napadima. No, niko ne želi da se osloni na to da će Njemačka ponovo biti pošteđena i na parlamentarnim izborima 2021. Takođe ni Tomas Lomajer iz stranke Ljevice. Lomajer je u partijskoj centrali u Berlinu zadužen za medije i dijalog s građanima. Danas je mnogo više zabrinut nego pred posljednje parlamentarne izbore 2017. kada su hakeri 2019. objavili na internetu podatke oko 1.000 političarki i političara, oko 100 njih su bili pripadnici Ljevice. Internet stranica ove partije je redovno meta napada. Ali, na upit DW-a, Lomajer ističe: „Učimo iz toga i svaki put smo bolje pripremljeni."

- pročitajte još: Masovni „hakerski napad“ na političare u Njemačkoj

Ekspertkinja za kibernetički kriminal: Nivo prijetnje je „posebno visok"

I berlinska ekspertkinja za kibernetički kriminal, Julia Šuece takođe ocjenjuje da je opasnost za stranke, kao i političare „veoma visoka". Ona to obrazlaže time što stranke moraju same da se pobrinu za IT zaštitu, a BSI i drugi državni akteri su tu samo da pruže podršku. „To znači da se IT sigurnost ne uzima svuda u obzir ili da se primjenjuju određeni standardi", odgovorila je Julija Šuece na upti DW-a.

Glasanje putem pošte sigurno

Sa njene tačke gledišta „povećana pažnja" je stoga neophodna, jer hakerski napadi i curenje informacija (Leaks) ne pogađa samo političare ili partije. Drugi mogući ciljevi su, na primjer, podaci koje prikupljaju izborni timovi: mejl adrese, politički pravci, preference i interesi birača. Ako ove osjetljive infromacije budu ukradene, mogu da budu zloupotrijebljene da bi se „širile ciljane dezinformacije".

Prognoza Julije Šueces: S obzirom da su partije u poređenju sa 2017. mnogo više digitalizovale svoje predizborne kampanje, polje napada 2021. je samim tim mnogo veće. Dakle, ona dijeli ocjenu predsjednika BSI, Arnea Šenboma. U međuvremenu, Georg Til u pogledu jedne druge moguće slabe tačke ostaje prilično opušten: glasanja putem pošte, koje bi zbog pandemije moglo da odigra veću ulogu nego u prošlosti. Ova forma glasanja postoji do 1957. I od tada nema naznaka da bi „izbori time mogli ukupno gledano da budu podložniji manipulacijama".

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu