Izduvani balkanski tigar
6. novembar 2018
Teško je ustanoviti šta je zapravo reakcija vlasti u Beogradu na neprijatnu vijest da je Srbija pala na Duing biznis listi. S jedne strane, osnovna vijest praktično je skrivena u svim medijima bliskim vlastima, ali su zato beogradski tablodi prepuni naslova kako će predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću neko za to morati da plati. Umjesto pokušaja da se identifikuju brojni strukturalni problemi koji su Srbiju doveli do pada na 48 mjesto, čitav pad na listi se tako pretvorio u politički cirkus gdje međusobne optužbe pršte na sve strane.
Kompletna reakcija je, inače, u dubokom neskladu s ranijim primjerima, kada je Srbija napredovala na Duing biznis listi. Tada se o tome govorilo, hvalilo i debatovalo mjesecima, ali ovog puta se samo moglo saznati da je predsjednik ponovo ljut i da će zbog toga morati da budu smijenjeni direktori pojedinih javnih preduzeća. A smjenama im se već više puta prijetilo i ranije, tako da se i zbog toga niko nije pretjerano uzbudio. Naime, niko ko je do juče bio vlasnik pečenjare – a danas je direktor javnog preduzeća – neće sigurno biti vraćen da okreće pljeskavice.
Danak partokratiji
Ako bismo pokušali da pronađemo konkretne razloge za taj pad, Milan Ćulibrk, glavni urednik nedjeljnika NIN, ističe da je to pre svega činjenica da su drugi napredovali. „Drugi ne sjede i ne čekaju već rade sve brže od Srbije. To je još jedan dokaz da smo proteklih godina slušali prazne priče o Srbiji kao ekonomskom lideru regiona. Postavlja se pitanje po čemu smo mi to lideri kada su svi bolji i brži od nas“, kaže Ćulibrk.
Kao neke od ključnih primjedbi Svjetske banke navedeni su dugački rokovi za priključenje na električnu energiju, neefikasnost u izdavanju građevinskih dozvola i problemi vezani za Zakon o stečaju. Uslovi poslovanja u Srbiji pogoršani su u 7 od 11 posmatranih oblasti. To je prije svega danak partokratiji, uvjeren je ekonomista Saša Đogović.
„Imamo jedan nereformisan javni sektor, u kojem javna preduzeća imaju nisku produktivnost, i služe samo uhljebljenju partijskih kadrova. Stručnost i znanje nisu tu baš na cijeni, već samo partijska pripadnost i što veći stepen poltronstva. Na sve to se naslanja birokratski sistem javne uprave, što sve stvara nevidljive troškove poslovanja i otežava dolazak investitora“, ističe Đogović.
Od pohvala se ne živi
Iako se ističe da je Duing biznis lista samo jedan od parametara koji zanimaju investitore, predsjednik Srbije tu listu i dalje vidi kao ključnu ocjenu stanja srpske ekonomije. Ta lista, reklo bi se, više služi političkom marketingu u kojem se građani praznih džepova uvjeravaju da „nam mnogo dobro ide".
Milan Ćulibrk primjećuje da su jedna stvar pohvale međunarodnih finansijskih institucija, a da nasuprot toga stoji surova stvarnost za građane Srbije. „Prosječna zarada u Srbiji je na začelju Evrope. Mi na to stalno upozoravamo predstavnike MMF i drugih organizacija. Standard građana već nekoliko godina tavori, i praćen je beznačajnim stopama privrednog rasta“, objašnjava glavni urednik NIN-a.
Smjene na dugom štapu
Kao reakciju na loše vijesti, predsjednik Srbije najavio je smjenu direktora javnih preduzeća, ali i oštro kritikovao rad pojedinih ministarstava. Saša Đogović smatra da su burne reakcije Aleksandra Vučića još jednom pokazale da on zapravo vodi srpsku vladu, i da u tom smislu ne može da pobjegne i od sopstvene odgovornosti za ekonomske probleme i pad na Duing biznis listi:
„Kao neko ko zapravo koordinira rad vlade on je morao dobijati neke signale da nešto nije u redu. Tako da je i ovo još jedno zamajavanje javnosti i prebacivanje krivice. Takođe, takve stvari se ne najavljuju već se urade u nekom razumnom roku. Kad vi to ovako najavljujete to predstavlja samo neku vrstu spinovanja. Tako se u Srbiji najavljuju i hapšenja, ili inspekcije nakon pogibije radnika, pa onda svi imaju vremena da se sklone ili da sve dovedu u red“, ocjenjuje Đogović.
Milan Ćulibrk se za trenutak vraća u prošlost, i podsjeća na intervju NIN-u krajem jula 2014. godine tadašnjeg premijera Vučića. „Tada je najavio da će 70 odsto direktora javnih preduzeća biti smijenjeno do kraja mjeseca avgusta. Nekoliko godina kasnije slušamo istu najavu, a u međuvremenu nije smijenjen skoro niko. Nisam stoga optimista, a ne bi bilo prvi put da se smjene najavljuju i da od toga ne bude ništa“, napominje Ćulibrk.
Našli smo krivca!
Potpredsjednica srpske vlade Zorana Mihajlović je, u prvim reakcijama, kao glavnog krivca navela vladu Srbije, ciljajući tu prije svega na premijerku Anu Brnabić. Međutim, kako je Zorana Mihajlović predsjedavajuća Radnoj grupi za unapređenje pozicije Srbije na listi Svjetske banke, srpski mediji navode da je predsjednik Vučić ipak nju označio kao glavnog krivca. Kritika nije bila pošteđena ni Ana Brnabić, ali je na naslovnicama beogradskih tabloida osvanula samo Zorana Mihajlović. Naslov „Vučić oduvao Zoranu!“ vjerovatno dovoljno govori. To je takođe otvorilo pitanje odnosa u vladi Srbije, i još jednom skrenulo pažnju na ulogu posmatrača – bez ikakve političke snage – premijerke Ane Brnabić.
Teško je zaista reći da je Zorana Mihajlović glavni ili jedini krivac, skreće pažnju Milan Ćulibrk. „Tačno je da je ona predsjedavajuća toj radnoj grupi, i sjećam se da su prošle godine svi zvaničnici tvrdili da će Srbija biti među 30 zemalja na Duing biznis listi. Ali, srpska vlada je ta koja kreira uslove, donosi zakone, i trebalo bi da garantuje i sprovođenje tih zakona“, napominje Ćulibrk.