Išinger: U evropskom interesu je da nam SAD čuvaju leđa
18. februar 2021
Govorkalo se da bi „veliko iznenađenje" koje je najavio Volfgang Išinger moglo da bude učešće Džozefa Bajdena na „specijalnom izdanju" koje organizuje Minhenska konferencija o bezbijednosti. I glasine su bile tačne.
Kako je potvrđeno, u petak (19. februar) će u onlajn-konferenciju biti uključeni Bajden, njemačka kancelarka Merkel i neke evropske kolege, lideri NATO i UN te bitni igrači u globalnom zdravstvu i borbi protiv klimatskih promjena.
U pitanju je „specijalno" izdanje jer je konferencija odgođena za neke bolje dane ove godine, sa nadom da će najmoćniji predstavnici politike, nauke i industrije ipak moći da se uživo vide u Minhenu. U petak se održava samo trosatna onlajn-konferencija, ali sa bitnim gostima.
„U diplomatiji je, na duži rok, stvarno štetno odsustvo direktnog fizičkog kontakta", rekao je Išinger za DW. Iskusni njemački diplomata, ranije ambasador u SAD i Velikoj Britaniji, predvodi konferenciju u Minhenu još od 2008. godine. Sam skup se održava svakog februara od 1963. godine.
Okruženi „vatrenim prstenom"
Milje koji se obično okuplja u glavnom gradu Bavarske u protekle četiri godine bio je zabrinut istupima Donalda Trampa. Prevashodno njegovim kritikama na račun NATO i evropskih partnera, te povlačenjem iz sporazuma sa Iranom o korišćenju nuklearne energije i onog sa Rusijom o kontroli raketa srednjeg dometa.
„Na šokantan način smo iskusili da ne postoji trajna garancija da će nam SAD uvijek čuvati leđa", rekao je o tome Išinger. „Inteligentni Evropljani će morati sebi da postave pitanje: šta ako za četiri godine bude ponovo izabran predsjednik koji ide stopama Donalda Trampa?"
Kako je rekao, „povjerenje je valuta u diplomatiji. U odsustvu povjerenja ne može se mnogo postići. I to je bio naš problem tokom godina Trampovog mandata".
Džozef Bajden je veteran spoljne politike. U prvim najavama je istakao da će raditi na obnovi povjerenja, ali i ovo: „Više ne postoji oštra linija između spoljne i unutrašnje politike. Svaki poduhvat spolja mora biti preduzet tako da vodimo računa o američkoj porodici i radnom čovjeku."
U Evropi su svjesni da automatskog povratka na vrijeme prije Trampa neće biti. Zato Išinger kaže da treba voditi računa o preko 74 miliona američkih glasača koji su podržali Trampa, a time i njegov suparnički odnos prema Evropi. „Šta možemo da uradimo da ubijedimo Amerikance da je dobra ideja da tijesno sarađuju sa Evropom i da je štite?", pita se išinger.
I odmah odgovara – Njemačka i EU moraju da ozbiljnije i šire shvate svoju ulogu u svijetu. U to, prema ovom diplomati, spada brže donošenje odluka u Briselu, veća vojna spremnost, kao i podrška nuklearnoj politici NATO.
Ipak, pogotovo priča o obnovi nuklearnog arsenala i njegovom stacioniranju u Evropi redovno izaziva glasne proteste u Njemačkoj. Takve demonstracije imaju decenijsku tradiciju. Stranka njemačkih Zelenih je maltene rođena iz antiratnih protesta, a danas je popularnija nego ikad.
„Nadam se da će spoljna politika biti dio izborne kampanje", kaže Išinger, misleći na njemačke parlamentarne izbore u septembru ove godine. „Prošli put to nije bila tema."
Diplomata kaže da se iz Berlina prečesto širi utisak da „živimo u raju" okruženi samo prijateljima. „To daje iluziju permanentne sigurnosti", kaže Išinger, podsjećajući na sve probleme koji ni geografski nisu daleko – od Ukrajine, preko Malija i Libije, sve do Sirije. „Okruženi smo vatrenim prstenom", upozorava Išinger.
Gasovod razdora
U Njemačkoj postoje određena očekivanja od Bajdena. Iako se retorički ograđuje od Trampove politike, on je u nekim oblastima nastavlja, kao što je i Tramp nastavio Obaminu politiku. Recimo, i Bajdenova administracija oštro stoji nasuprot ekonomskoj ekspanziji Kine, zahtijeva obustavu gradnje gasovoda Sjeverni tok 2, i traži da sve članice NATO konačno izdvajaju najmanje dva odsto BDP-a za vojsku.
„Najprije, Bajdenu će poželjeti dobrodošlicu", kaže za DW Džems Bindenagel, bivši američki ambasador u Njemačkoj, o konferenciji u petak. „Ali ako su politike prema recimo Kini i Rusiji iste, samo uz promjenu u tonu, onda će u Njemačkoj ojačati narativ da Amerika nije pouzdani partner."
Bindenagel kaže da pandemija i klimatske promjene prirodno traže saradnju i povezuju zapadne zemlje sa obje strane Atlantika, a da odnose remeti pitanje Alekseja Navaljnog kao i Sjevernog toka 2. To su posebno bolne teme za Berlin koji želi da ih tretira odvojeno.
Volfgang Išinger nije oduševljen gradnjom gasovoda, ali se protivi i američkim sankcijama protiv firmi koje grade. Kako je rekao, Njemačka je i tokom Hladnog rata mogla da se osloni na ruski gas i te veze ne treba prekidati.
Ovaj diplomata se i osvrnuo na ideje francuskog predsjednika Emanuela Makrona o „strateškoj autonomiji" Evrope od američke vojne zaleđine. Od toga je, prema Išingerovom sudu, Evropa udaljena „svjetlosnim godinama".
Ljudima u Evropi, kaže, treba pojasniti da ništa ovo ne radimo zbog Sjedinjenih Država. „Ne radimo zbog Donalda Trampa ili Džoa Bajdena. Radimo zbog nas. Moramo da se postaramo za sopstvenu bezbjednost koliko god možemo."