Je li "IS" u Afganistanu potcijenjen?

Prema navodima medija početkom juna je stotine ljudi izbjeglo iz afganistanske provincije Nangarhar nakon višednevnih žestokih borbi između milicija Islamske države i afganistanke vojske. Sukobi su počeli nakon 24. juna kada su borci IS-a napali jedan kontrolni punkt afganistanske vojske u distriktu Kot. Više od 160 napadača IS-a je pri tome ubijeno, izvijestio je Attaullah Khugyani, glasnogovornik guvernera provincije Nangarhar. Napadači su zapalili oko 90 kuća, ali ih je vojska ipak potisnula. Ipak lokalno stanovništvo proturječi ovim navodima. "Tada su se neki stanovnici sela stavili na snagu vlade. Ipak IS se vratio i osvetio se", ovako za DW situaciju opisuje 19-godišnji Hekmatyar, stanovnik Kota.

Podcjenjuje li Kabul opasnost?

U martu je predsjednik Afganistana Ashraf Gani nakon jedne vojne operacije izjavio da je IS poražen. Prema procjenama američke vojske trenutno postoji oko 3 000 boraca IS-a u zemlji. Većina se navodno nalazi u pograničnom regionu sa Pakistanom. I Kabul i Washington smatraju da su talibani najveća opasnost za unutarnju sigurnost Afganistana. Ipak situacija u Nangarharu i ostalim dijelovima zemlje upućuje na to da IS u Afganistanu osvaja teritorije i da je afganistanska vlada podcijenila jačinu ove terorističke organizacije.

IS, koji svoja najveća područja kontrolira u Iraku i Siriji, regrutira veliki broj svojih boraca upravo u Afganistanu. Brojni borci dolaze iz disidentskih skupina radikaliziranih talibana. Eksperti za sigurnost strahuju da bi cjepkanje talibana moglo voditi tome da bi sve više i više frustriranih militanata moglo prebjeći IS-u. IS je trenutno najveći problem za talibane. On sve više i više dobija na veličini, a razlog tomu su također unutarnje borbe za vlast koje su trenutno prisutne među talibanima", kaže za DW Siegfried Wolf iz Instituta za južnu Aziju iz Heidelberga.

06. jula je američki predsjednik Barack Obama obustavio planove prema kojima broj američkih vojnika stacioniranih u Afganistanu do kraja 2016. godine treba biti reduciran na 5 000. Umjesto toga do kraja njegovg predsjedničkog mandata, koji se završava u januaru 2017. godine, u zemlji treba ostati oko 8 400 američkih vojnika. Eksperti ne smatraju da je ovo samo znak da američka vlada želi dalje podržavati Kabul, već i da je to znak rastuće zabrinutosti zbog nasilja koje se ponovo pojačava.

Regionalna suradnja

Wahid Mazhda, ekspert za pitanja talibana, ipak vjeruje da Islamska država može regrutirati neke borce iz manjih islamističkih grupacija u zemlji. No terorističke milicije nisu u situaciji da dobiju na velikom značaju u regionu, smatra Mazhda.

"Islamska država i talibani su gledano ideološki i kulturološki veoma različiti. Ali oni mogu pronaći neke pristalice i to su već učinili", kaže Mazhda u intervjuu za DW. "Za IS je Centralna Azija atraktivna jer tamo postoje brojni diktatori i neke ekstremističke grupe. Oni su pokazali spremnost da se priključe IS-u kako bi srušili regionalne režime."

Ipak nova sigurnosna situacija sada zahtijeva više angažmana afganistanskog predsjednika Ghanija. Analitičari njemu preporučuju da prijetnje IS-a uzme ozbiljnije i da pokrene pakistansku vladu na više suradnje u borbi protiv terora.

Prisutnost IS-a u Afganistanu je možda još slaba, ali moguće je da Islamska država dobija podršku ili borce iz susjednih zemalja. Pakistan je međunarodno poznat kao leglo sunitskih militanata. Prema navodima vlade u Kabulu militanti nakon njihovog obučavanja u Pakistanu bivaju ciljano prokrijumčareni u Afganistan kako bi tamo destabilizirali vladu. Pakistan ove optužbe odbacuje.

Rizik sklapanja koalicije talibana i IS-a

Talibani i "IS" su međusobno neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima - unatoč tome da objema grupama dominiraju sunitski ekstremisti. Eksperti smatraju da je jedan stvarni savez između dvije ekstremističke grupe "izrazito malo vjerojatan" iako bi moglo doći do određenog stepena suradnje između IS-a na jednoj i afganistanskih talibana na drugoj strani.

"Sigurno da postoje ideološka približavanja između dvije grupe, ali na drugoj strani postoji jednostavno mnogo faktora koji govore protiv mogućnosti partnerstva ili čak saveza", kaže Michael Kugelman, ekspert za Afganistan sa Woodrow-Wilson Centra iz Washingtona.

Mišljenje je to koje dijeli i analitičar Mazhda. Prema njegovom mišljenju bi doduše bilo moguće da se IS-u priključi nekoliko malih islamističkih grupa u Afganistanu. No na drugoj strani Islamska država bi se suočila sa ideološkim problemima.

Promatrači su jedinstveni u tome da ni jedna zemlja u regionu ne želi vidjeti Afganistan pod kontrolom IS-a. Ipak postavlja se pitanje u kojoj mjeri prijetnja od strane IS-a može biti odlučujući faktor da se različite strane u Afganistanu - uključujući talibane - stave za zajednički stol kako bi se pronašlo zajedničko rješenje za konflikt koji traje u njihovoj zemlji.