Je li provediva ruska vojna reforma?

Rusija želi povećati svoju vojsku za još 350.000 vojnika na 1,5 milijuna ljudi. Kao obrazloženje za tu odluku ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je rekao svom zamjeniku da "vojna sigurnost države" i "novi subjekti", kako opisuje područja Ukrajine koje je Rusija nezakonito pripojila, ali i sigurnost "kritičnih objekata" u zemlji, mogu biti zajamčeni samo "ako se ojačaju najvažnije strukturne komponente oružanih snaga".

Prema njegovim riječima, reforma koja počinje ove godine trebala bi biti završena 2026. godine. U sklopu toga treba obnoviti bivše vojne okruge Moskve i Lenjingrada (današnji Sankt Peterburg), stvoriti nove formacije trupa u područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom i formirati dvanaest novih mobilnih divizija.

Armijski korpus u regiji Karelije

Osim toga, u regiji Karelija bi trebao biti formiran novi korpus. U sastav kopnenih snaga bi trebale biti uključene tri motostreljačke divizije i dvije divizije zračno-desantnih trupa. „Korpus u Kareliji je odgovor na širenje NATO-a", kaže izraelski vojni stručnjak David Sharp, koji dolazi iz Ukrajine. Ruska regija Karelija graniči s Finskom, koja je, kao i Švedska, podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u. 

Prema Sharpovim riječima, ruski agresorski rat protiv Ukrajine pokazao je da ruska vojska brojčano nije sposobna ispuniti svoju misiju okupacije Ukrajine. Osim povećanja vojske, Moskva želi promijeniti i organizaciju trupa. "Reforma treba ubrzati prijelaz iz brigada u divizije, što jedinicama daje više autonomije. Promjene su usmjerene na dugoročne ciljeve, a manje na korekciju trenutne situacije na frontu", kaže ovaj ekspert.

Odakle bi trebali doći novi vojnici?

No, najvažnija tačka najavljene reforme - povećanje vojske za 350.000 ljudi - otvara pitanja među promatračima. Kako bi trebalo popuniti nove jedinice?

U Rusiji danas svi muškarci između 18 i 27 godina imaju obavezu služenja vojnog roka. Otprilike 270.000 regruta bude regrutirano za jednogodišnju službu u proljeće ili jesen svake godine, što je samo dio ove starosne grupe. Do sada su mnogi muškarci uspjeli izbjeći regrutaciju zahvaljujući univerzitetskom studiju ili podmićivanjem.

Pri tome starosna dob za regrutiranje se sa sadašnjih 18 do 27 godina podiže na 21 do 30 godina. "To je dio ove reforme. Regruti od 18 godina su još uvijek 'klinci' i teško sposobni za borbu, dok su 21-30-godišnjaci fizički jači i već imaju obuku koju vojska može koristiti", objašnjava David Sharp. Pretpostavlja se da će se ubuduće stvarno biti regrutirano ​znatno više vojnih obveznika.

U prvom koraku sljedećeg proljeća, međutim, samo će gornja granica biti podignuta na 30 godina. Donja granica bit će podignuta kasnije. To bi proširilo krug onih koji podliježu vojnoj obvezi na gotovo dva miliona muškaraca.

Još jedna mobilizacija?

U međuvremenu, rasprave o daljnjoj mobilizaciji u Rusiji se nastavljaju, pogotovo jer je Kremlj nedavno potvrdio da predsjednička uredba o "djelomičnoj mobilizaciji" u vezi s ratom protiv Ukrajine, donesena prošlog septembra, još uvijek vrijedi.

Ako govorimo o toku ovog rata, onda se najavljena reforma može provesti samo dodatnom mobilizacijom. Stotine hiljada moraju biti regrutirane da bi se vojska povećala na 1,5 milijuna ljudi. „Broj vojnika jedini je adut koji Rusija još ima”, kaže Sharp. 

Ukrajinski stručnjak Andrij Riščenko, koji je ranije bio zamjenik načelnika stožera mornarice Ukrajinee, smatra da daljnja mobilizacija u Rusiji neće pomoći. Prema njegovom mišljenju, ruski Glavni stožer i dalje radi na raspodjeli vojnih obveznika iz prvog vala regrutacije. "Novi ljudi će samo sjediti i neće raditi ništa", kaže ovaj ekspert. Također prema njegovom mišljenju, Kremlj je do sada neuspješno pokušavao posljednjom mobilizacijom nadoknaditi dosadašnje gubitke u ratu. On također smatra da ni reforma kratkoročno neće donijeti ništa: "Rusija je od početka rata pretrpjela vrlo velike gubitke, koje treba nadoknaditi. Ali nove vojnike na frontu možemo očekivati ​​tek prije sljedeće zime", kaže Riščenko.

Može li se reforma biti financirana?

Planirano povećanje ruske vojske je drugo tokom rata protiv Ukrajine. U avgustu 2022. predsjednik Vladimir Putin povećao je maksimalnu brojnost za 140.000 ljudi. Uz sada planiranih dodatnih 350.000, to bi značilo gotovo pola miliona novih vojnika koje bi trebalo opremiti oružjem i uniformom, što bi značilo veliki teret za državni budžet.

S obzirom na pad prihoda od nafte i plina, postavlja se pitanje može li Moskva sve to uopće sebi priuštiti? "Ova reforma zahtijeva mnogo resursa, ne samo novac i osoblje. Potrebna je oprema i infrastruktura za ovih 350.000 ljudi. Osim toga, stručnjaci moraju biti obučeni za izobrazbu regruta", kaže David Sharp. On ne isključuje mogućnost da bi mnoge novostvorene jedinice mogle postoje samo na papiru ili da neće dobiti vojnu opremu. "Reforma se čini nerealnom u značajnom dijelu onoga što obećava", kaže Sharp.

Prema mišljenju Andrija Riščenka, za opremanje jednog vojnika sa svime što mu je potrebno potrebno oko 80.000 dolara. S obzirom na visoke troškove i pad prihoda iz državnog budđeta, on sumnja u provedbu reforme. Ističe i da je Rusija ovisna i o stranim komponentama za vojnu opremu. A takva mjera sigurno nije popularna među ljudima: "U konačnici, mnogi Rusi nisu voljni ići u rat", kaže Riščenko.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu