Italijanski centri za azil u Albaniji pred gašenjem?

Nezgodnije nije moglo proći za desničarsku italijansku vladu: Prije sedmicu dana, premijerka Giorgia Meloni je na samitu EU promovisala svoj novi model obrade zahtjeva za azil u trećoj zemlji. No, sada je novoizgrađeni kamp u Albaniji – ako ne računamo italijansko osoblje koje boravi u njemu – ponovo prazan, i to već drugi put u kratkom periodu.

Već u oktobru, Italija je morala vratiti prvih 16 azilanata, koji su bili tamo premješteni – četiri osobe zbog maloljetnosti ili zdravstvenih problema, a ostalih dvanaest jer su zakonski imali pravo na proceduru za dobijanje azila u Italiji. Ovaj petak vlada u Rimu je ponovo pokušala sa sedam punoljetnih muškaraca iz Egipta i Bangladeša. Međutim, u ponedjeljak je došlo do ponovnog preokreta: sud u Rimu je naredio njihov privremeni povratak i uputio slučajeve Europskom sudu pravde u Luksemburgu radi konačne odluke. Italijanska obalska straža ih je pokupila i svojim brodom prebacila u italijansku luku Brindisi na jugu zemlje.

Italijanska vlada je planirala da se u Albaniji, u uslovima kompletne popunjenosti kampa za migrante, donese oko 40.000 odluka o azilu godišnje, ali čak i mjesec dana nakon višestruko odgađanog početka, nije jasno hoće li se u kampu u Albaniji ikada donijeti ijedna odluka.

Napad na pravosuđe

"Sada bi zapravo bio pravi trenutak da vlada gospođe Meloni prizna: 'Pokušali smo, ali to nije moguće'", kaže Christopher Hein, politolog, specijalizovan za migracionu politiku i azil na univerzitetu LUISS u Rimu. Hein ističe da su Evropski sud pravde i razni italijanski sudovi proteklih sedmica izrazili svoje sumnje o konceptu sigurnih zemalja porijekla, "posebno Egipta i Bangladeša, ali i Tunisa, jednom od ključnih zemalja iz koje dolaze azilanti u Italiju".

Međutim, desničarska koalicija se odlučila za napad na pravosuđe, s kojim se već sukobljavala na drugim poljima: krajnje desničarski vice-premijer Matteo Salvini, kojem prijeti zatvorska kazna zbog ranijeg postupanja prema izbjeglicama, izjavio je: "Ovo je još jedna politička presuda – ne protiv vlade, nego protiv Italijana i njihove sigurnosti." Čak je i umjereniji ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao da "nekoliko sudija želi vladi nametnuti svoju političku liniju".

Multimilijarder Elon Musk, koji bi uskoro mogao postati savjetnik za deregulaciju i smanjenje birokratije u administraciji novog američkog predsjednika Donalda Trumpa, također je na svojoj mreži X kritikovao italijanske sudije.

IOM: "nema efekta odvraćanja"

„Albanski model" nije jedina restriktivna mjera, koju vlada predvođena postfašističkom strankom Italijanska braća (Fratelli d'Italia) koristi za suzbijanje neregularne migracije: od preuzimanja vlasti u oktobru 2022. donijela je i restriktivne zakone za spasavanje na moru. Brodovi sada moraju okončati misiju čim prime prve brodolomce, a često im se za uplovljavanje sa migrantima dodjeljuju daleke sjevernotalijanske luke, čime operacije postaju skuplje i manje efikasne.

IOM priznaje da je u tekućoj godini broj dolazaka znatno manji nego u istom periodu prethodne godine. Međutim, glasnogovornica Međunarodne organizacije za migracije ističe: "Ako pogledamo dolaske u posljednjem mjesecu, obilježenom lošim vremenom, možemo reći da sporazum između Italije i Albanije dosad nije imao odvraćajući efekt. Samo u posljednjih jedanaest dana zabilježeno je više od 3.300 dolazaka morskim putem u Italiju."

Dodala je međutim da Evropa, s obzirom na broj neregularnih dolazaka, nije ni blizu situacije kao 2015. godine.

Veliko interesovanje – kao za britanski sporazum s Ruandom

Ipak sporazum, koji je Italija postigla sa svojim susjedom s druge strane Jadranskog mora, izazvao je interes i drugih evropskih vlada: Danska, Nizozemska, pa čak i neki opozicioni političari u Njemačkoj razmatraju mogućnost angažovanja trećih zemalja za upravljanje migracijama. Italija je presedan u okviru EU – i dobija pažnju sličnu onoj, koju je nekada imala Velika Britanija. Londonski sporazum s Ruandom je na kraju obustavljen, nakon što je smijenjena konzervativna vlada uložila u taj projekat 700 miliona funti (830 miliona eura).

"Pravne, logističke i finansijske teškoće – što se pokazalo kod albanskog modela – su toliko velike da se cijela stvar na kraju ne isplati," zaključuje Christopher Hein. Radi se o "očajničkim pokušajima vlade da se izbori s migracijskom i azilnom situacijom na pogrešan način, koji ne ispunjava potrebe ni azilanata, ni opravdane potrebe stanovništva da se uvede red."

Hoće li Albanija postati "grobnica miliona eura" za Giorgiu Meloni?

Albanski model bi se mogao pretvoriti u finansijski fijasko za Italiju: Vlada predviđa troškove veće od 500 miliona eura do 2029. godine. U međuvremenu se u cijelu stvar uključila i Služba državne revizije -nezavisni organ za kontrolu potrošnje budžetskih finansijskih sredstva ove zadužene članice EU.

Profesori prava u Rimu upozoravaju na očiti nesrazmjer između troškova i broja azilanata o kojima se zapravo radi – i upozoravaju: "To bi čak moglo imati i krivične posljedice." Služba državne revizije ima ovlaštenje da, kao rezultat svoje revizije, zabrani daljnje troškove.

Očekuje se da će u narednim sedmicama biti donesena presuda Kasacionog suda, najvišeg suda u Italiji, o pitanju da li Italija svojim pravilima o sigurnim zemljama porijekla krši evropsko pravo. Očekuju se i odluke Evropskog suda pravde u Luksemburgu. Moguće je da će italijanskoj vladi uskoro biti oduzeta mogućnost da odluči hoće li nastaviti s primjenom albanskog modela.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu