Jesu li pushbackovi na europskim morskim granicama legalni?
12. juli 2020
"Pushback" nije pravni, već politički pojam. Ipak "odbijanje" izbjegličkih čamaca na moru je pravno još više sporno: "Pushback-ovi mogu biti povreda obaveze spašavanja", kaže ekspertkinja za međunarodno pravo Nele Matz-Lueck sa Univerziteta Kiel. Na primjer, "ako napustiš ljude u nevolji, tj. povučeš ih u drugu morsku zonu da ih tamo ostaviš u hitnim slučajevima".
Izbjeglice se također ne smiju vraćati tamo gdje se suočavaju s "neposrednim progonom, mučenjem, nečovječnim postupanjem ili drugim ozbiljnim kršenjima ljudskih prava". To je kršenje Ženevske konvencije o izbjeglicama i Europske konvencije o ljudskim pravima, naglašava ova profesorica pomorskog i međunarodnog prava.
Smiju li zemlje EU odbiti izbjeglice na moru?
U okviru Europske unije ne, izvan da. “U trenutku u kojem neko dođe do državne teritorije jedne od država članica EU pogođena osoba ima pravo na to da podnese zahtjev za izdavanjem azila koji onda mora biti preisipitan”, objašnjava ekspert za pomorsko pravo iz Hamburga Alexander Proelss. Ali: “Jedan takav zahtjev u osnovi ne postoji izvan europske teritorije.”
Dakle ne izvan obala jedne zemlje koja se može protezati do 12 nautičkih milja od obale. “U prošlosti je također bilo raznih incidenata u kojima su se državni brodovi smjestili tačno izvan ovih 12 milja i onda vraćali izbjegličke brodove kako oni ne bi mogli ući u zemlju”, opisuje profesorica na pomorsko i međunarono pravo.
Postoji li međunarodno pravna obveza pomoći ljudima u brodolomu?
Svaki kapetan dužan je pružiti pomoć osobama kojima na moru prijeti opasnost. Bez obzira o kome se radi i iz kojeg je razloga brod u nevolji. Osim ako to ne dovede u opasnost njegov vlastiti brod ili posadu. To piše u Konvenciji UN-a o pomorskom pravu iz 1982. godine i u Konvenciji o spašavanju na moru iz 1979. godine.
Ali šta kaže međunarodno pravo o pitanju što se događa sa spašenima? “Prema međunarodnom pravu ne postoji obaveza da zemlja u koju je neko ušao, primjerice Italija ili Grčka, mora tolerirati to da ljudi tamo mogu otići na obalu”, objašnjava Proelss.
Trenutno je pomorski zakon po ovom pitanju neprecizan. Drugim riječima: norme pomorskog prava, koje postoje desetljećima, su u sadašnjoj migrantskoj situaciji samo ograničeno primjenljive.
Mogu li izbjeglice poduzeti pravne mjere protiv pushbackova?
To je komplicirano. Prije svega, primjenjuje se nacionalno pravo države, u čijim vodama je pronađen nasukani brod. Svaka država mora osigurati da se njezini državni dužnosnici pridržavaju važećih zakona i posebno obvezujućih ljudskih prava kada je u pitanju spašavanje na moru.
Ako to ne učine – kao u slučaju pushbackova, u kojima je moguće sudjelovala grčka obalna straža - žrtve mogu pokrenuti krivični postupak protiv tog nezakonitog postupanja pred grčkim sudovima.
Ako su svi pravni putevi iscrpljeni može se podnijeti žalba Europskom sudu za ljudska prava. Ali: “Izbjeglice, koje su u turskim vodama, imaju druge brige i u slučaju sumnje nemaju ni znanja ni sredstava za pokretanje odgovarajućih postupaka”, kaže Nele Matz-Lück, međunarodna pravnica iz Kiela. Trenutno ne postoje druge šanse za poduzimanje pravnih radnji protiv povratnih mjera.
Kako Grčka procjenjuje pravno stanje?
Grčka negira da je koristila ilegalne metode protiv izbjeglica. Usred pandemije koronom suočeni smo sa “masovnim i organiziranim strujama izbjeglica” iz Turske, saopćila za DW obalna straža ove zemlje.
Grčka štiti europske morske granice u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom. Kako bi zaustavila izbjeglice i migrante iz Turske, vlada u Ateni planira postaviti plutajuću barijeru oko tri kilometra ispred otoka Lezbosa u Egeju.