'Najvažniji američki čovjek u Beogradu'

"Tužilac Haškog tribunala u procesu protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića, Klaus Hofman (Homann) kaže kako su 'obojica bili među onima koji su najviše podržavali srpske zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini'. 'Bez njihove pomoći takva dimenzija ubijanja i protjerivanja, kao i okupacija hrvatskih oblasti ne bi bila moguća'," piše njemački Špigel onlajn (Spiegel Online).

Milošević mu nije vjerovao

"Stanišić (64), koji je od 1991. do 1998. vodio tajnu službu (Službu državne bezbjednosti - prim. red.) važio je za jednog od najbližih Miloševićevih ljudi i kao drugi najmoćniji čovjek Srbije. Ali, Milošević mu nije vjerovao. Stanišić, poznat po svojoj hladnoći, njegovao je veze sa vrhom ruske tajne službe KGB, a prema pisanju lista 'Los Angeles Times' i sa CIA-om. Prema izjavama jednog svjedoka sa suđenja u Hagu, on je bio 'najvažniji američki čovjek u Beogradu'. On je navodno odavao Miloševićeve planove i pomagao CIA-i da uspostavi tajne baze u BiH. A njegov sin je navodno u SAD obučavan za pilota. (...)

Stanišić je još u vrijeme dok je Josip Broz Tito bio predsjednik SFRJ pristupio tajnoj službi. Kao specijalista za KGB koncentriraso se na poslove odbrane od špijunaže i lov na poznatog teroristu Karlosa. On odbacuje optužbe Haškog tribunala i kaže da je pokušavao da zaustavi Miloševića. Haški doktori su u atestu napisali da ima 'psihičke probleme i tešku bolest na crijevima '. (...)

Milošević ga smjenjuje 1998, a u martu 2003. je uhapšen zajedno sa Simatovićem. Privedeni su u istražni zatvor ali su pušteni uz kauciju i u Beogradu su sačekali početak procesa. (...)

Kada je u maju 2013. stigla oslobađajuća presuda, tužilac Klaus Hofman je bio iznenađen. Sud je istina uzeo u obzir dokaze da su paravojne formacije 'Škorpioni' i 'Crvene beretke' učestvovale u deportacijama i ubistvima ali nije dokazana podrška i koordinacija dvojice optuženih. Tako da su obojica oslobođeni optužbi.

Sudija Hofman iz Frajburga obrazloženje suda je u najmanju ruku vidio kao 'čudno'", piše Špigel onlajn. No, Sud u Hagu je ovu presudu u utorak (15.12.) poništio i proces vratio na početak.

Granice - evropski problem

Još jedna od tema kojom se ovog četvrtka bavi njemačka štampa su i nove mjere za nadzor spoljnih granica EU koje je predložila Komisija EU. Od svih predloženih mera, najveću pažnju izaziva rekonstrukcija agencije Fronteks.

List Badiše cajtung (Baadische Zeitung) smatra da „Grčka nije u stanju da efikasno kontroliše svoje granice. Tako da je intervenisanje u toj zemlji u interesu čitave EU. To što Poljska i Mađarska u tome vide napad na svoj državni suverenitet ne bi trebalo da bude prepreka. Jer, jasno je da nam za prevazilaženje krize nije potrebno manje, već više Evrope.“

„Zvuči pomalo brutalno: ko god u Evropskoj uniji ne bude mogao sam da štiti svoje granice, dobiće pomoć po naređenju“, prenosi ARD na svom internet-portalu (Tagesschau.de). Čak i kada se dotična država bude žestoko protivila, u slučaju potrebe bi granična policija mogla da je prisili da promijeni mišljenje. Osim ako većina država EU bude protiv toga. Potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans pokušao je da ublaži neprijatnost tvrdnjom da se tako nešto neće često dešavati – ako se uopšte bude dešavalo. (...)

Ali ne može se previdjeti da prema tim planovima, Fronteks, agencija koja je izvikana kao birokratski monstrum i organizacija koja je aktivna prije svega iza kulisa, neće biti samo preimenovana. Biće pretvorena u djelotvornu evropsku graničnu policiju.(...)

A to odmah otvara pitanje da li je to miješanje u suverena prava pojedinih država EU. Frans Timermans se tom pitanju čudi. Kaže da od svih zemalja-članica EU čuje samo da zaštita spoljnih granica zajednice mora biti bolja. I dodaje da su ovo novi prijedlozi da se to postigne. A ako države imaju bolju ideju kako to postići – nema problema. Prema Timermansovim riječima, grčka ili bugarska granica su istovremeno i evropske granice (sic!- stvarno?!) Kada ih neko pređe, sve zemlje EU su time pogođene. Iz čega Komisija zaključuje: evropski problem zahtijeva evropski odgovor“, prenosi ARD.

„Vrlo je privlačna mogućnost“, piše dnevnik Mitelbajeriše cajtung, „da se moralna dilema zemalja EU koje zapravo treba da sprovode zajedničke smjernice o azilu, delegira na jednu anonimnu ustanovu. Za Fronteks su odgovorni svi – i nije niko. Angela „mi to možemo“ Merkel je već bez oklijevanja podržala planove Komisije EU. To joj omogućava delimično odustajanje od ljetos proklamovanih ciljeva. Jer, ona može da ostane pri cilju da se zaštita garantuje onima kojima je potrebna – u budućnosti, doduše, najprije van Njemačke.“