Juriš na bankomate pa referendum

Detalji još nisu poznati, ali jedno je sigurno: transfer novca u evropske zemlje će biti otežan. Čak i u samoj Grčkoj, preduzeća će moći da podižu ili prebacuju jedna drugima veće sume samo uz posebnu dozvolu. Banke će – prema zvaničnom saopštenju – ostati zatvorene bar do 6. jula. Prema izveštajima grčkih medija, u utorak bi trebalo ponovo da prorade bankomati, doduše, uz dnevni limit od 60 evra po osobi. Istog dana ističe i aktuelni program pomoći – svježe spasonosne milijarde više nisu na vidiku.

Samo tokom maja, Grci su sa svojih bankovnih računa podigli više od 3,5 milijarde evra. U junu se taj trend nastavio. „Na kraju, ograničenja kapitala više nisu mogla da se izbjegnu“, rekao je Mihael Glezakos, profesor finansijske politike na Univerzitetu u Pireju, u intervjuu za televiziju Skaj. Evropska centralna banka je u nedjelju odlučila da ne povećava obim kredita za hitnu pomoć grčkim bankama – 90 milijardi koje su joj tako dodijeljene su već potrošene. Ali ona nije odustala od dodjele takvih kredita, što je za profesora Glezakosa dobar znak: „Šef ECB Mario Dragi je najavu referenduma o reformskoj politici u Grčkoj mogao da shvati i kao kraj tekućeg programa spasa – tako bi imao puno pravo da zavrne slavine grčkim bankama. Ali nije to učinio.“

Širenje panike pred referendum

Nakon najava zatvaranja banaka, u prvi mah nije bilo paničnih reakcija. No, u nedjelju su ljudi počeli da opsjedaju bankomate u nadi da će moći da dođu do većih suma novca prije uvođenja kontrole kapitala. U noći između nedjelje i ponedjeljka i na benzinskim pumpama su se formirali dugi redovi. Da bi bili spriječeni incidenti i krađe, grčka policija je pojačala patrole; mnogi policajci su se vratili na dužnost sa godišnjeg odmora.

Političari vladajuće stranke Siriza su optužili glavne funkcionere EU i medije u zemlji i inostranstvu da vode kampanju, čiji je cilj izazivanje straha među građanima Grčke. „Ko je sve te ljude namamio na benzinske pumpe?“ pitao je tako poslanik Sirize Jorgos Veremenos u jednoj televizijskoj emisiji, i sam odgovorio: „Riječ je o specijalnoj operaciji čiji je cilj da se grčki narod baci na koljena.“ Šta to treba da znači: Zavjera protiv ljevičarsko-desničarske vlade u Atini?

Konzervativni opozicioni političar i bivši ministar privrede Kostis Hacidakis situaciju vidi drukčije: „Vlada nam najavljuje rezove od osam milijardi evra, dok je za vrijeme predizborne kampanje najavljivala dobročinstva – isto u milijardama“, rekao je on za televiziju Skaj.

Povratak drahmi nije popularno rešenje

U Grčkoj se sve češće može čuti i pitanje: da li će 5. jula da se glasa o najnovijim reformskim predlozima međunarodnih povjerilaca ili o izlasku te zemlje iz evrozone? U nedjelju su simpatizeri Sirize demonstrirali pred parlamentom kao i predstavništvom EU u Grčkoj. Očekuju se i nove demonstracije „protiv ultimatuma kreditorâ“ ali – i kontrademonstracije pobornika Evropske unije.

O povratku drahmi niko ne želi da govori. „Osim gospodina Šojblea (Wolfgang Schäuble - njemački ministar finansija), ne vidim nikoga ko je za naš izlazak iz evrozone“, rekao je Nikos Filis, portparol vladajuće stranke u jednom televizijskom intervjuu. Novinar Janis Pretenderis je vrlo kritičan: „Niko ozbiljno ne očekuje da se u nedjelju glasa o pitanju da li će porez na promet iznositi 13 odsto ili više“, rekao je on za televiziju Mega, i dodao: „U principu, na ovom referendumu se odlučuje o tome sa kojom valutom će banke biti ponovo otvorene.“

Za referendum i za štednju?

Tanasis Antoniu je odavno odlučio: „U svakom slučaju ću glasati protiv mjera štednje koje predlažu povjerioci i smatram da je taj stav više naklonjen Evropi od bilo kojeg drugog“, rekao je ovaj otac dvoje dece. „U suprotnom, za godinu dana ću biti još siromašniji nego danas, a to bi bilo sve samo ne evropska perspektiva“, dodao je, i zapitao se: ako se u Kaliforniji glasa o legalizaciji kanabisa, zašto onda jedan evropski narod ne bi mogao da održi referendum o sopstvenoj budućnosti?

Taksista Ahileas Kirkiotakis je također za referendum, jer smatra da je konačno vrijeme da grčki narod preuzme odgovornost i donese jasnu odluku – za evro ili za povratak drahmi. Kirkiotakis ima 33 godine i svakog dana nanovo pokušava da sastavi kraj sa krajem. Borbenost ga ne napušta: „Preda mnom je još mnogo godina rada. Ne smijem da dozvolim sebi da kapituliram, iako sam u dugovima. Uostalom, ko danas nema dugove?“

Prema anketi atinskog magazina To vima, 47 odsto građana Grčke je za najnovije prijedloge međunarodnih kreditora – odnosno, za mjere štednje koje oni traže. Samo 33 odsto ispitanih je protiv njih. Oko pregovaračke taktike premijera Ciprasa mišljenja su također podijeljena: 48 procenata ispitanih smatra je dobrom, 50 odsto – lošom. Za prekid odnosa sa kreditorima izjasnilo se samo 26 odsto ispitanika.