Kad taliban promijeni stranu

Promjena strane je vidljiva na prvi pogled. Privatni ured Maulavija Halimija zaštićen je metalnom rešetkom na kojoj je lokot. Ispred njih stoji teško naoružan policajac u pancirnom prsluku. On treba zaštititi Halimija - i od bivših suboraca. Maulavi Mohamad Qasim Halimi ne skriva svoju prošlost. "Prije napada od 11. rujna 2001. bio sam jako zadovoljan talibanskom vladom. Oni su bili Afganistanci, imali smo afganistansku vladu. Nitko nam nije zapovijedao kako trebamo upravljati svojom zemljom. Bio sam sretan s tom vladom."

Talibani su proteklih godina ubili ili ranili više desetaka članova Nacionalnog vijeća za vjeru. Tom "Ulema councilu" od 2005. pripada i Halimi. On je stručnjak za islamsko pravo. Devedesetih godina je studirao na Institutu šerijata na Sveučilištu Al-Azhar u Kairu.

Najbolje vrijeme kod talibana

Kad se 1998. vratio u domovinu napravio je karijeru u ministarstvu vanjskih poslova talibanske vlade, postao je šef protokola. "Ne krijem da sam podržavao talibane. Imao sam jako dobro vrijeme u ministarstvu vanjskih poslova. To je bilo moje najbolje vrijeme. Tada je Afganistan trebao talibane."

"Tada" se odnosi na vrijeme povlačenja sovjetskih trupa iz Afganistana. Mudžahedini koje su naoružali SAD i Saudijska Arabija nisu se nakon 1989. mogli dogovoriti o podjeli vlasti. Došlo je do građanskog rata. Glavni grad Kabul je pretvaran u ruševine - dok 1996. nisu umarširali talibani.

Oni su zaustavili građanski rat mudžahedina. Cijena je bila totalitarna vladavina islamista oko Mulaha Omara. Njihovo ekstremno tumačenje Kurana zamijenilo je zakone. Svakodnevica u izoliranoj zemlji bila su javna smaknuća i bičevanja. Žene su maknute iz javnog života, djevojčice nisu smjele više ići u školu, glazba i filmovi su zabranjeni. Unatoč tome Halimi ne dopušta kritiku Mulaha Omara. "Mulah Omar je bio moćan čovjek. Kako je on rekao bilo je tako. Danas ne mogu reći ništa drugo nego ono što sam govorio i tada: Afganistanu je bio potreban Mulah Omar - isto tako kao što su mu danas potrebni Karzai i Ghani."

Halimi ovdje ignorira kobnu vezu Osame bin Ladena i Mulaha Omara. Osama bin Laden je došao u Afganistan kako bi se borio protiv sovjetskih okupacijskih trupa. Onda se okrenuo protiv Zapada. Talibani su zbog starih veza dopustili terorističkoj mreži Al Kaidi da u Afganistanu uspostavi kampove za obuku terorista - i ostali su prema njima gostoljubivi i nakon terorističkih napada na SAD od 11. rujna 2001.

Promjena strane nakon rušenja talibana

Kad je pod američkim vodstvom srušen talibanski režim Mulavi je završio u američkom zatvoru. Od siječnja 2002. do siječnja 2003. bio je u zatvoru u Bagramu. Nakon puštanja otišao je kao i mnogi drugi talibani u Pakistan. Tamo oni do danas uživaju veliku slobodu djelovanja. Moćne pakistanske sigurnosne službe štite područja na kojima su islamisti kako bi zadržali utjecaj na strateški važnom području. Halimi danas sa zabrinutošću gleda na utjecaj Pakistana. "Do danas imam prijateljske odnose prema talibanima. Radi se o mojim starim prijateljima, ne radi se o političkim kontaktima. Moji stari prijatelji znaju mene i ja znam njih. Zato mogu reći da talibani danas ne mogu sami odlučivati što će se dogoditi."

Vrlo razgovorljivi Halimi je kratko bio u Pakistanu. Kao i drugi vodeći talibani vratio se u svoju domovinu. I prešao na vladinu stranu. U vrijeme Hamida Karzaija bio je službenik u pravosuđu, u financijskoj upravi, u ministarstvu obrazovanja i u Visokom mirovnom vijeću, koje po nalogu vlade treba pregovarati s talibanima. Od 2005. Halimi pripada Nacionalnom vijeću za vjeru. Oko 3.000 članova toga Vijeća dobivaju plaće od države. Mulasi i imami u konzervativnom Afganistanu igraju važnu političku ulogu.

Islamski emirat

Vijeće za vjeru je najveći vjerski autoritet u zemlji i savjetuje predsjednika u vezi s vjerskim pitanjima. Međunarodnu pozornost je izazvala jedna preporuka iz ožujka 2012. U njoj vijeće preporučuje strogo odvajanje muškaraca i žena - u školama, na sveučilištima, na poslu i u javnom životu. Žene ne bi trebale same putovati i kao prirodan poštivati veći autoritet muškaraca. Mnoge to podsjeća na talibanski režim.

Halimi je u međuvremenu glasnogovornik toga Vijeća. Za koje ciljeve se talibani bore danas i zašto stalno ubijaju afganistanske civile on ne zna. Ali se zalaže za razgovore: "Mogu reći da se do smrti Mulaha Omara radilo i Islamskom emiratu. Ali, od njegove smrti među talibanima ima puno problema. Vodstvo je podijeljeno. Osim toga, ako je talibanima stalo do Islamskog emirata oni moraju o tomu s nekim razgovarati. Ideja islamskog emirata nije zrela jabuka koju se može ubrati i jesti. Vijeće za vjeru i vlada su spremni na pregovore. Ako imaš problem s islamskim pravom razgovaraj s nama. Ako imaš problem s vladinim sustavom, razgovaraj s nama. Mi možemo o svemu razgovarati."

Pravda mora čekati

Ali, trenutno malo toga ukazuje na mirovni proces. Halimi sam ne gubi nadu. Ukazuje na povratak Bulbudina Hekmatjara. Taj čovjek prozvan "koljačem Kabula" do nedavno je bio na UN-ovom popisu terorista. Ali, Hekmatjar kao i drugi gospodari rata ostaje nekažnjen, može čak kandidirati za političke funkcije. Halimi to smatra ispravnim. Vrijeme nije zrelo za pravno raščišćavanje prošlosti, kaže on odlučno. "Što koristiš zimi? Grijanje ili klima-uređaj? Mislim da je jako teško zimi živjeti s klima-uređajem. Moramo dobro pogledati kakvo je vrijeme. Trenutno moramo zaboraviti prošlost. Kad dođe vrijeme za pravdu brinut ćemo se o tomu. Kad bismo to sad činili bilo bi još više borbi."

Ciljevi drugih

Svađe i korupcija unutar afganistanske vlade doprinose nestabilnosti sigurnosnog stanja. Glasnogovornik Vijeća za vjeru ne želi to komentirati. To nadilazi njegovu dužnost, kaže on. I radije pogled usmjerava prema vani, na takozvanu Islamsku državu, koja je uspostavila oslonac i u Afganistanu. Borci IS-a su za Halimija teroristi, za talibane ne koristi taj pojam. "Po cijelom svijetu se teroristi bore za ciljeve svojih nalogodavaca. To se događa i u Afganistanu. Ima zemalja, skupina i susjeda koji u Afganistanu podupiru teroriste i naše talibane, kako bi se borili protiv afganistanske vlade. Mislim da se talibani ne bore za svoje vlastite ciljeve, nego za ciljeve drugih."

Pored SAD-a i Pakistana strateške interese u Afganistanu imaju i Indija, Iran, Saudijska Arabija, Rusija i Kina. Nedavno se pisalo o navodnim ruskim isporukama oružja talibanima. Nema međunarodnog konsenzusa o budućnosti te zemlje. Maulavi Halimi je prihvatio kompliciranu stvarnost. Puno putuje u inozemstvo. Upravo je bio u Njemačkoj i Saudijskoj Arabiji.

"Najbolji sustav za Afganistan je stvarna islamska republika. To ne znači da prekidamo odnose s ne-islamskim svijetom. Moramo sa svijetom biti u kontaktu, s islamskim i ne-islamskim. Moramo početi novi život s ostatkom svijeta - kao Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, kao Saudijska Arabija i druge islamske zemlje, koje surađuju sa svijetom."