Kakav Bundesver hoće "Jamajka"?

U predizbornoj kampanji su stranke CDU/CSU, FDP i Zeleni o ovoj temi imali različite pozicije. To bi moglo da stvori probleme u pregovorima o formiranju vladajuće koalicije koja je u Njemačkoj, zbog boja stranaka koje u njoj učestvuju, popularno nazvana "Jamajka".

Posebno je sporna visina izdataka za vojsku. Tokom proteklih godina su ti izdaci bivali sve veći i ove godine iznose 36,6 milijardi evra. Za armiju od 180.000 vojnika to je više nego dovoljno, smatraju Zeleni. Naravno da Bundesver mora biti dobro opremljen, ali za to ne moraju da se povećaju izdaci za odbranu, već da se raspoloživ novac efikasnije rasporedi. Kada se kupuje skupa oprema, ne mora se „traćiti novac poreskih obveznika", opominje stranka koja vuče korijene iz mirovnog pokreta. Ona striktno odbacuje povećanje izdataka za vojsku.

Koliko dodatnih milijardi za Bundesver?

Demohrišćani (CDU/CSU), iz čijih redova su već dvanaest godina njemački ministri odbrane, nerado govore o traćenju novca kada je riječ o tim izdacima. Oni hvale način na koji je sadašnja ministarka odbrane Ursula fon der Lajen „osvježila" Bundesver: više osoblja, bolja oprema, veći budžet. Ona i dalje želi da slijedi taj kurs – uz neke korekcije: pored međunarodnih obaveza, Bundesver bi trebalo da se više fokusira na odbranu zemlje, što traži dodatne investicije. Odbrana od kibernetičkih napada je samo jedna od stvari koje to zahtijevaju.

CDU i CSU smatraju da se treba rukovoditi ciljem koji je dogovoren u NATO, naime, da se izdaci za odbranu postupno povećavaju na dva procenta bruto društvenog proizvoda do 2024. godine. Od toga je Njemačka još poprilično daleko: trenutno se za odbranu izdvaja oko 1,3 odsto BDP. To znači da bi iz godine u godinu trebalo da se izdvajaju nove milijarde kako bi bio ostvaren pomenuti cilj.

Njemačka mora i da održi obećanja data partnerima u Alijansi, naglašava Fon der Lajenova, dodajući da je to pitanje pouzdanosti. Povećanje budžeta za odbranu bi toj političarki omogućilo veći manevarski prostor kada je riječ o opremanju Bundesvera i kupovini oružja. Na primjer, za nabavku dronova koji mogu da ponesu rakete – što Zeleni izričito odbijaju. Prije svega stranačka baza, koje će na kongresu stranke 25. novembra da ispita tok i rezultate koalicionih pregovora, kritički gleda na dodatno naoružavanje Bundesvera. Jer, većina članova stranke smatra da je najvažnija civilna prevencija konflikata.

FDP je za Evropsku armiju

A šta kaže FDP o ciljevima NATO? U svom izbornom programu, Liberali pišu da su „neograničeno uz NATO", čije odluke „žele da sprovode u punom obimu" – a u to spada i povećanje budžeta za odbranu do 2024. Kao i Zeleni, Liberali kritikuju dosadašnje „rasipanje novca" na kupovinu vojne opreme i tvrde da „tako nešto treba izbjeći". Oni smatraju da se novac može uštedjeti i tako što će više evropskih zemalja zajednički projektovati, ili kupovati, oružje. Za Liberale je to logičan korak na putu ka evropskoj armiji pod zajedničkom vrhovnom komandom. Oni su jedini iz buduće vladajuće koalicije koji to eksplicitno zahtjevaju.

Više ili manje intervencija u inostranstvu?

Kakve zadatke bi Bundesver mogao da ima u budućnosti, ako ova koalicija bude formirana? Zeleni propagiraju kulturu „uzdržanosti" i hoće da glasaju za vojne intervencije u inostranstvu samo ako ih pokriva mandat Ujedinjenih nacija. Nemaju sve aktuelne akcije u inostranstvu mandat UN – tako je u slučaju Pešmergi na Sjeveru Iraka ili u slučaju vojnih akcija koalicije koju predvode SAD u borbi protiv IS. Zeleni smatraju da su vojne intervencije koje sprovodi samo „koalicija voljnih" – protivustavne.

FDP i Zeleni: ne slati oružje na konfliktna područja

Kada je riječ o spornoj temi izvoza oružja, FDP i Zeleni se slažu da treba obustaviti isporuke oružja na krizna područja. To, prema važećim smjernicama o izvozu, ionako nije dozvoljeno. I pored toga, Njemačka prodaje tenkove Saudijskoj Arabiji kao i ručno oružje Meksiku. FDP želi da se takav izvoz zabrani. Izvoz oružja u zemlje u kojima su evidentna teška kršenja ljudskih prava „mora konačno da se bez izuzetaka zabrani zakonom", traže i Zeleni. Oni zahtijevaju i da se kontrola nad izvozom oružja iz Ministarstva privrede prebaci na Ministarstvo spoljnih poslova.

Te dvije stranke traže da se donese novi zakon o izvozu oružja – što CDU i CSU sigurno ne oduševljava. Isto kao što Demohrišćani neće da izađu u susret zahtjevu Zelenih da se iz Njemačke povuče svo preostalo atomsko oružje. Taj zahtjev nisu uspjeli da proguraju ni Liberali dok su od 2009. do 2013. bili na vlasti zajedno sa Demohrišćanima. Atomsko oružje je i danas u Njemačkoj.