Kako mediji educiraju djecu?

Mediji razvijenih zapadnih država puno pažnje posvećuju obrazovnim emisijama dok u zapadnobalkanskim medijima, posebno u BiH i Srbiji, dominiraju politika i sapunice. Osiromašeni građani ovih država, kako odrasli tako i djeca, počeli su se identificirati sa sultanima, princezama, vojskovođama i raznim drugim likovima.

Eksperti tvrde da razloge tome treba tražiti i u nedostatku kvalitetnih domaćih sadržaja. Urednica dječijeg programa BH radija 1 Snježana Galić podsjeća da je u vrijeme nekadašnjeg Radio Sarajeva „čitava ekipa kreirala brojne sadržaje, razne emisije, reportaže, radio igre i kontakt programe“.

„Danas, BH radio 1 sadržaje za djecu plasira subotom u jednostanoj emisiji kontakt tipa „Ringišpil“. Imali smo i rubrike za jutarnji program, a od nove šeme u oktobru 2012. godine startala je i emisija „Odrastanje“ u kojoj angažiramo čitav tim stručnjaka. U okviru dječijeg programa sada radi samo jedan uposlenik i mislim da bi ovaj program trebalo kadrovski ojačati“, kaže Snježana Galić.

Pogrešna edukacija i izopačeni standardi

Predsjednica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac podsjeća da bi mediji, posebno javni servisi, pored informativne i zabavne, trebali imati i edukacijsku ulogu. Ona tvrdi da su djeca i mladi ljudi u BiH danas izloženi velikoj količini informacija koje je u vrijednosnom smislu teško selektirati.

„Pogrešnom edukacijom nameću se vrijednosti koje naši mladi ljudi slijede i prema tome prave standarde. Mi imamo ogromnu količinu mladog svijeta koji je polupismen, koji ne čita knjige, koji nema elokvenciju u izrazu upravo zato što mu niko ne govori da bi sebe trebalo da izgrađuje na drugačiji način, a ne samo na onaj na koji se može identificirati lošim serijama, jeftinim ili besplatnim stranim programima koji nemaju nikakve veze s našom kulturom i našim podnebljem“, kaže Ljiljana Zurovac.

Nedostak domaćeg kvalitetnog programa usmjerava djecu ka drugim sadržajima koji im se nude na različitim medijima, najčešće na lokalnim stanicama, kablovskim mrežama i internetu.

Djeca gledaju strane programe

Trinaestogodišnji Ahmed iz Sarajeva kaže da na televiziji često gleda zabavne i historijske emisije na stranim kanalima kao što su „History“ i „Discovery“, a ponekad i muzičke kanale. „Vrlo rijetko gledam domaće TV kanale, jer njihov program čine uglavnom sapunice, reality emisije i neki niskobudžetni filmovi. Malo je dječijih emisija, kako obrazovnih tako i zabavnih, a pogotovo nedostaju emisije za djecu mog uzrasta“, kaže Ahmed.

Dvanaestogodišnja Azra iz Sarajeva ne voli gledati sapunice i reality emisije „kojih sada ima najviše na televiziji“. „Najviše gledam američke sitcome zato što su zabavni, a kad sam bila manja voljela sam gledati emisije kao što su 'Lutkokaz' i 'Žutokljunac'. Sada na televiziji baš i nema zabavnih niti obrazovnih dječijih emisija i veoma mi je žao što je tako“, kaže Azra.

Psihologinja Selma Sinanović ističe da danas veliki uticaj na odgoj djece imaju mediji i društvene internet mreže čiji sadržaji često sugeriraju „pogrešne moralne principe“. „S obzirom na aktuelu društvenu situaciju koju karakteriše i 'prezaposlenost' roditelja, djeca su često prepuštena sama sebi tako da nema adekvatne cenzure nad sadržajima koje prate na medijima i socijalnim mrežama“, kaže Selma Sinanović.

Identificiranje sa ubicama i drugim negativnim likovima

Kroz rad sa djecom Selma Sinanović je uočila da se mladi često identificiraju sa “omiljenim“ likovima iz filmova i serija. „Kod djevojčica se to očituje kroz 'slobodnije' ponašanje, dok dječaci više ispoljavaju agresivnost, jer se najčešće identificiraju sa osobama koje glume ubice i druge negativne likove“, kaže Selma Sinanović.

Stručnjaci zato upozoravaju da se odgovorni moraju ozbiljno pozabaviti ovim problemom, jer bi sve ono što proizilazi iz već nametnutih loših medijskih standarda i sadržaja moglo imati dugoročne posljedice.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić