Kako njemačke općine zaštititi od klimatskih promjena?

Vrućina, suša, nedostatak vode, jaka kiša, poplave - 96 posto njemačkih ruralnih i urbanih okruga očekuje do 2050. godine sve ekstremnije vremenske prilike.  Ovo je rezultat ankete u svih 400 okruga, koju su sproveli novinari WDR-a, Quarks-a, NDR Data, BR Data i CORRECTIV-a. U detaljnom istraživanju učestvovalo je 82 posto okruga.

86 posto okruga i općina, koji su dali odgovore na postavljena pitanja, očekuje povećanje finansijskih opterećenja posebno zbog jakih kiša i vrućina. Prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena postaje, uz zaštitu klime, sve važnije: Ekstremne nepogode kao što su suše, vrućina i jaka kiša postaju sve češće zbog klimatskih promjena i već nanose ogromnu štetu.

Okruzi i gradovi se različito pripremaju za klimatske nepogode, jer rizici variraju ovisno o lokalnim uvjetima: suša je problem gotovo svuda, općine i gradovi u Brandenburgu i Saskoj sve se više pripremaju za nestašicu vode. Povećana zaštita od poplava spominje se prije svega u Saksoniji, ali i u Donjoj Saksoniji i Saskoj-Anhaltu. Međutim, okrugi nemaju uvijek pregled mjera koje već postoje u njihovim zajednicama.

Finansijska sredstva za mjere zaštite nisu osigurana

Okruzi i gradovi sebe vide u različitim pozicijama: otprilike polovina navodi da vjerovatno neće moći finansirati neophodne mjere u narednim godinama. Druga trećina pretpostavlja da će sredstva biti dovoljna samo za neke od mjera. „Stvarno provođenje planiranih mjera u konačnici je u interesu svih", naglašava Christoph Schulte iz Federalne agencije za okoliš. On je na čelu odjela za vodu i tlo i upozorava na opasnost odustajanja od mjera prilagođavanja klimatskim promjenama zbog visokih troškova, primjerice mjera protiv suše: „Mnogo je važnije sagledati koliko nas košta ako ih ne implementiramo, ako ne djelujemo. Moramo uvidjeti da su troškovi suše i gubitaka usjeva ogromni."

U većini općina i gradova prilagođavanje promjenama klime spada u strategiju prevencije: tri četvrtine okruga, koji su odgovorili na pitanja postavljena u anketi, nemaju vlastiti proračun za to. Mjere kao što su ozelenjavanje ili prenamjena gradskih površina za, recimo, potrebe skupljanja i korištenja kišnice, moraju se platiti iz budžeta, ukoliko se ne finansiraju iz posebnih fondova za razvoj.

Ali prilagođavanje je, bez obzira na sve to, moguće, kaže Anja Bierwirth, koja istražuje urbane promjene na Institutu Wuppertal: "Mogu iskopati ulicu i postaviti cijevi za dovod. Ali, kada je zatvorim, tu površinu mogu dizajnirati drugačije."

Samo rijetke općtine imaju razrađen koncept prenamjene

Samo mali broj opština i gradova ima eksplicitni koncept prilagođavanja klimatskim promjenama. Samo oko četvrtina njih ima razrađen dokument u kojem su uneseni klimatski rizici i strategije prilagođavanja. 22 posto opština i gradova naložilo je izradu takvog koncepta. "Šokiran sam što relativno mnogo općina i gradova još uvijek nema takav koncept", kaže Bierwirth. "Preduzimanje mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama također znači i dugoročno urbano restrukturiranje. Što prije počnemo s tim, veće su šanse da svoj grad učinimo znatno otpornijim na nepogode u sljedećih deset do 15 godina", kaže ona .

Predstoji zakon o mjerama prilagođavanja klimatskim promjenama

Njemačka vlada je u četvrtak (13.7.2023.) odobrila nacrt Zakona o mjerama prilagođavanja klimatskim promjenama. Nakon ljetne pauze, o nacrtu će raspravljati u Bundestagu. Portparol Ministarstva okoliša najavio je da je cilj zakona da se u cijeloj Njemačkoj osigura izrada koncepta strategije prilagođavanja klimi. Gerd Landsberg, generalni direktor Njemačke asocijacije gradova i opština (DStGB), smatra da je donošenje zakona "u principu ispravan korak".

Već postoje programi finansiranja za prilagođavanje klimatskim promjenama. Međutim: „Sve to  nije dovoljno finansirano", kaže Landsberg. Predlaže promjenu Ustava i smatra da bi prilagođavanje klimatskim promjenama trebao biti zajednički zadatak savezne vlade i pokrajina. Tek tada bi, smatra, vlada u Berlinu mogla "direktno podržati općine". Za njega, anketa koju su sproveli BR, NDR, WDR i CORRECTIV „odražava upravo ono, čime se sada najviše bave gradovi, opštine i okruzi  na lokalnom nivou". On se pritom poziva na koalicioni sporazum. "U njemu piše kako mi težimo uspostaviti zajedničko financiranje na državnom i pokrajinskom nivou za zaštitu klime i prilagođavanje klimatskim promjenama i da ćemo osigurati za to potrebna finansijska sredstva. Sada čekamo da se ovo obećanje ispuni."

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu