Kako pojedine zemlje spašavaju turističku sezonu?
20. maj 2020
"Hrvatska je zemlja Europske unije koja najviše ovisi o turizmu", piše švicarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung navodeći da na prihode od turizma otpada četvrtina hrvatskog BDP-a, ako se uzme u obzir izravne i neizravne prihode. Izravni su prihodi hotela i restorana, a neizravni prihodi dobavljača, objašnjavaju ove novine, dodajući da je u Grčkoj 26 posto radnika zaposleno u turizmu. "Ako se pogleda apsolutne brojke, ni jedna zemlja u svijetu ne prima toliko gostiju iz inozemstva kao Francuska (89 milijuna međunarodnih turista u 2018. godini). I na drugom mjestu je jedna europska zemlja, Španjolska (83 milijuna)." Ako se radi o prihodima od stranih turista u apsolutnim brojkama, zbog ograničenja uvedenih u borbi protiv koronavirusa najviše mogu izgubiti Španjolska (71 milijardu eura u 2019. godini), Francuska (58 milijardi eura), Italija (45 milijardi eura) i Njemačka (37 milijardi eura), navode ove novine.
Španjolske turističke djelatnike je zgrozila najava predsjednika vlade Pedra Sancheza o obveznoj 14-dnevnoj karanteni za strane turiste, piše NZZ. "Dok u drugim sredozemnim zemljama živo raspravljaju o tomu kako bi trebalo izgledati otvaranje plaža, vlada želi izvanredno stanje i karantenu zadržati do početka srpnja."
Italija najavljuje otvaranje granica za strane turiste početkom lipnja. Turističkoj branši su oni nužno potrebni, osobito oni bogatiji, od kojih ne profitiraju samo hoteli i restorani nego i trgovine odjeće, obuće i nakita, piše NZZ dodajući da ipak nitko ne očekuje da će stranci uskoro masovno krenuti u Italiju. "Strategija vlade je zato usmjerena u prvom redu prema domaćim turistima. Talijani bi trebali popuniti hotele, plaže i kampove. Država će bonovima za odmor subvencionirati odmor Talijana u Italiji, do 500 eura po kućanstvu. Ponuda se odnosi na obitelji s malim ili srednjim primanjima, koje bi inače ove godine možda odustale od odlaska na odmor. Za program stoji na raspolaganju 2,4 milijarde eura, a to je dovoljno za oko pet milijuna kućanstava."
"Grčka je u nezahvalnoj situaciji", piše NZZ. Iako se s epidemijom izborila uspješnije nego gotovo i jedna druga zemlja u Europi, OECD računa da će ona imati najveći gospodarski pad od svih njegovih članica. "I to upravo u ovoj godini u kojoj su se nadali ubrati plodove bolnih reformi posljednjih godina."
Grčka vlada planira otvoriti granice stranim turistima 1. srpnja, "kako bi mogla ugostiti barem dio od 34 milijuna turista iz prošle godine. Za domaće stanovništvo su plaže ponovo otvorene od ovog vikenda." (...)
"Vlada u Ateni nade polaže u bilateralne sporazume kao prvi korak, kako bi dolazak i prije svega povratak bio omogućen bez obveze karantene. Razgovori se, među ostalim, vode s Izraelom, Austrijom i Bugarskom. Ali presudno je važno da bez problema doputovati i vratiti se mogu i turisti s glavnih tržišta: Velike Britanije, Rusije i Njemačke."
I Francuska se okreće domaćim turistima. Predsjednik francuske vlade Edouard Philippe je najavio da će "Francuzi u srpnju i kolovozu moći provoditi odmor u Francuskoj", prenosi NZZ. "Pristup plažama je dopušten tek nekoliko dana, a restorani i hoteli su i dalje zatvoreni u cijeloj zemlji, najmanje još do 2. lipnja."
"Hrvatska nije samo unutar EU-a najviše ovisna o prihodima od turizma, u toj jadranskoj zemlji je turizam osobito jako koncentriran sezonski. 86 posto svih noćenja otpada na vrijeme od lipnja do rujna, a 59 posto otpada na srpanj i kolovoz. Za Hrvatsku je zato posebno važno da barem djelomice spasi glavnu sezonu. Na jesen se više ne mogu nadoknaditi ljetni manjci." (...)
"Hrvatska ima prednost da se njezina glavna tržišta (Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija) nalaze na udaljenosti koju se može prijeći automobilom i ne ovisi o zračnom prometu. Pa ipak ministar turizma Capelli računa s padom prometa do 75 posto u ovoj godini, 2019. je Hrvatska s gotovo 20 milijuna gostiju imala prihod od 12 milijardi eura."
Za Tursku NZZ navodi da je njezino nacionalno gospodarstvo jače diverzificirano nego u drugim južnoeuropskim zemljama, ali da vlada ipak velike nade polaže u turizam. "Turizam je važan izvor deviza za zemlju koja je financijsko-politički u teškoj situaciji. Prošle godine je promet u toj branši iznosio oko 35 milijardi eura", napominje Neue Zürcher Zeitung.