Kako su Arapi otkrili Balkan

„Kada ljetne vrućine u Arapskom zalivu postanu nepodnošljive sve više Arapa se povlači na odmor u Evropi. Glavna destinacija je Sarajevo“, navodi se u najavi reportaže iz BiH objavljenoj na njemačkoj televiziji ZDF.

Autor na početku kaže da su zemlje poput BiH za muslimane iz arapskih zemalja zbog svojih šuma, blagih ljetnih noći i velikog broja džamija raj na zemlji. „Sarajevski parkovi sa, za Arape, egzotičnim životinjama i hladovinom krošnjastog drveća kao i šoping centrima sa niskim cijenama, plijene pažnju arapskih turista. Osvježavajuća promjena u odnosu na skupi život u pustinji. Balkan također privlači i investitore. Za neke Bosance iznenadni dolazak stroge islamske turističke kulture na sarajevske ulice je toliko čudan da se čak govori o invaziji.

U televizijskoj reportaži koja obiluje snimcima arapskih turista na sarajevskim ulicama i žena u burkama, dalje se govori o prvim „zidovima vila koje se grade u idiličnim planinskim krajolicima koji okružuju glavni grad BiH“. Riječ je o naselju „Poljine Hills" koje bi se trebalo sastojati od preko 200 vila i apartmana u koje bi se prvi turisti trebali useliti krajem ove godine. Iza velikog projekta, kako navodi ZDF, stoji Al Shiddi, saudijska investiciona grupa koja je pored višespratnica i luksuznih hotela finansirala i izgradnju najvećeg tržnog centra u gradu. „Najveći dio stanova je već prodat zainteresovanim osobama iz Zalivskih država iz kojih je samo prošle godine BiH posjetilo 60.000 ljudi. `Pretjerano je govoriti o invaziji. Međutim, činjenica je da ih je sve više´", kaže politička analitičarka Ivana Marić.

„Za ekonomski slabu Bosnu bogati turisti i dobrostojeći poduzetnici nisu ništa više nego dobro došli. Kao što je npr. šeik Mohamed al Qassini koji je izgradio zabavni park na planini sa koje su  90-tih godina za vrijeme građanskog rata Srbi pucali na stanovnike Sarajeva. Prevazilaženje kulturnih zidova što za neke od njegovih sunarodnjaka teško pada."

„Daleko više od burki i marama koje su sve prisutnije u gradu smetaju projekti kao što je ´Poljine Hills`. „Postoji bojazan da bi se arapski gosti mogli povući u tzv. ´Gated Communities´ u kojim bi vladali njihovi zakoni i koji bi od ostatka svijeta mogli biti ograđeni zidovima i sigurnosnim službama. Bez kontrole od strane vlasti se ne bi moglo osigurati poštivanje zakona koji važe u Bosni."

„Iako se još ne može govoriti o invaziji, postoji zabrinutost da bi bosanski običaji i tradicija mogli biti žrtva novca investitora i turista. Osim zelenih šuma i egzotičnih životinja Bosna i Hercegovina u zimi sa snijegom pokrivenim krajolicima može biti još jedan od razloga za goste iz Zalivskih država da u Sarajevo ne dolaze samo ljeti", navodi pored ostalog ZDF.

„Balkanu prijeti nova destabilizacija"

„Lutzerner Zeitung" u današnjem broju navodi da su Jugoistočnoj Evropi sve zategnutiji odnosi između onih koji su na strani Rusije i onih koji su uz NATO. „Srbija i njen saveznik Rusija žele spriječiti da još zemalja iz regiona uđe u Nato“, piše ovaj list i dodaje: „Crna Gora, srbijanski mlađi brat, je za Ruske geostrateške interese već izgubljena. Crna Gora je treća bivša jugoslovenska republika koja je postala članica NATO. Protekle jeseni je najmoćniji čovjek u Crnoj Gori Milo Đukanović pomoću puča pokušan biti spriječen da njegova zemlja uđe u NATO. Prema crnogorskim navodima su propalim svrgavanjem Đukanovića sa vlasti upravljala dva agenta ruske vojne tajne službe GRU kojoj Srbija služi kao baza za njihove operacije."

 „Da li bi takav scenario puča mogao da se ponovi u drugim balkanskim zemljama? To nije isključeno", piše novinar ovog lista i istovremeno daje odgovor navodeći: „Srbija se pribojava da će jednog dana ostati ostrvo usred NATO zone i pokušava spriječiti pristup drugih balkanskih susjeda. Prije svega bivša pokrajina Kosovo, čiju samostalnost Beograd i dalje odbacuje, ne bi smjela nikada da postane članica Nato-a. Srbija time igra u prilog geopolitičkih interesa Rusije čija je strategija na Balkanu da Zapadu napravi što više problema."

Autor završava tekst osvrtom na Bosnu i Hercegovinu kojoj je ulazak u NATO, kako navodi egzistencijalno pitanje. „Vlada Federacije BiH u kojoj živi većina stanovništva BiH je za ulazak u NATO. S druge strane, srpski dio zemlje, Republika Srpska, striktno je protiv i smatra da će zato od majke Srbije i Rusije dobiti što je veću moguću podršku. Dogovor o Natou nije na vidiku zbog čega BiH zajedno sa Srbijom ostaje ´neutralna´. Predsjednik RS Milorad Dodik je nedavno najavio referendum o ulasku u Nato kako bi se ´ta stvar riješila zauvijek´. To je čista propaganda kojoj je cilj očuvanje vlasti. Dodiku nije potrebno da stanovništvo kaže ´ne´. Zajedničku odluku on uvijek može blokirati pozivajući se na Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine", piše Luzerner Zeitung".