Kakvu bombu ima Pjongjang?

Zemljotres jačine 5,1 stepeni po Rihteru bio je dovoljan da analitičari i strane vlade zaključe da je Sjeverna Koreja još jednom testirala razornu bombu. To je prvi nuklearni test od februara 2013. godine. Međutim, vlasti u Pjongjangu tvrde da je ovog puta testirana razorna hidrogenska bomba i to po ličnom naređenju vođe Kim Džong Una. Državna televizija je u „specijalnom saopštenju“ obznanila građanima da je Sjeverna Koreja sada postala „atomska sila koja posjeduje i hidrogensku bombu“. U prenosu je rečeno da je na ulicama Pjongjanga nastalo „spontano slavlje“ te da su „radosni radnici slavili poslednji razvoj nauke“ u zemlji.

Južna Koreja je reagovala jačanjem monitoringa dešavanja u sjevernom susjedstvu, a predsjednica Park Geun Hje sazvala je sastanak Nacionalnog savjeta za bezbjednost. Prije tog sastanka ona je rekla da se radi o „gruboj provokaciji“ i „prijetnji našim životima i budućnosti“. „To je takođe veliki izazov svjetskom miru i stabilnosti“, rekla je južnokorejska predsjednica i dodala da će Seul u saradnji s međunarodnom zajednicom raditi na kontramjerama. Japanski premijer Šinco Abe je brzo reagovao izjavom da Japan „apsolutno ne može tolerisati nuklearne testove Sjeverne Koreje“, ne navodeći na koji način to njegova zemlja „neće tolerisati“. I Kina će uložiti protest.

Kakva je to bomba?

Početkom decembra je Kim Džong Un rekao da njegova zemlja posjeduje „moćna nuklearna oružja“ koja uključuju atomske i hidrogenske bombe. No toj izjavi u Sjedinjenim Državama nije pridat poseban značaj već je rečeno da nema dokaza u prilog Kimovim tvrdnjama. Prije tri dana je indicije ojačala i Odbrambena komanda Južne Koreje zadužena za hemijska, biološka i radioaktivna oružja. Ta komanda je saopštila da je Sjeverna Koreja već na tragu razvoja termonuklearnih oružja i da možda već proizvodi tritijum, radioaktivni izotop potreban za sofisticirana nuklearna oružja.

Stručnjaci za naoružanje širom svijeta sada pokušavaju da odgonetnu kakvu to novu bombu Sjeverna Koreja zapravo ima. Vojni analitičar Lens Gejtling kaže za DW da će brojne države sada iskoristiti avione i zemljane stanice kako bi uzele uzorke vazduha i utvrdile kakva je bomba testirana. „Uvijek je razlog za veliku zabrinutost kada zemlja sa političkim pedigreom Sjeverne Koreje testira nuklearnu napravu, pokuša da pojača efikasnost i pouzdanost svog atomskog oružja ili – što je još gore – radi na nosačima tog oružja“, kaže Gejtling.

Naš sagovornik spada u krug stručnjaka koji u prvim reakcijama kažu da Sjeverna Koreja nije uspjela da stvori čistu hidrogensku bombu, kao što tvrdi. Umjesto toga se radi o oružju s gorivima poput deuterijuma ili litijuma koja drastično uvećavaju snagu konvencionalne nuklearne fisije. Prethodni testovi su već dokazali da sjevernokorejski naučnici vladaju osnovnom nuklearnom tehnikom, ali bi novi korak mogao da znači da je Pjongjang u stanju da napravi bombu snage 100 kilotona, otprilike sedam puta jaču od one koja je 1945. bačena na Hirošimu.

„Možda napredak i nije tako tehnološki relevantan“, kaže Gejtling, „ali je očigledno da oni napreduju. Najveća briga je odakle dolazi materijal za ove nuklearne naprave.“

Svijet će „slegnuti ramenima“

Smatra se da Sjeverna Koreja trenutno ima između 10 i 16 nuklearnih bombi, ali da je na putu da poveća zalihe. No o svemu tome nema pouzdanih podataka. Šenon Kajl, stručnjak za nuklearno oružje Stokholmskog instituta za mirovne studije, kaže da zapravo nije ni poznato da li je Sjeverna Koreja razvila funkcionalnu atomsku bombu – onu kojom bi negdje zaista i mogla da napadne – ili posjeduje samo rudimentarno oružje koje može izazvati nuklearnu eksploziju.

„Izgleda da režim zaista vjeruje da mu je potrebno nuklearno oružje kako bi se zaštitio od spoljašnjeg svijeta. Koliko god to bilo pogrešno, režim će nastaviti da investira u razvoj ove vrste naoružanja“, kaže Kajl u razgovoru za DW. „Ali međunarodna zajednica ne može ništa da nametne Pjongjangu. Vjerujem da će ostatak svijeta osuditi najnoviji test i tražiti da se to više nikada ne ponovi, ali neće uraditi više od toga“, smatra Kajl. Dodaje da će Pjongjang vjerovatno tražiti ustupke, možda odštete od Južne Koreje, u zamjenu za obećanje da više neće testirati bombe.

„Za Sjevernu Koreju ovo je praktično stvar bez rizika, jer daljih sankcija nema“, kaže Kajl. „Kina ne želi da režim kolabira i da se tako rizikuje haos koji bi nastao. Južna Koreja je tu sličnog mišljenja i želi da izbjegne konflikt. Predsjednik Barak Obama ne želi da šalje trupe u još neki rat, dok Japan ne želi da vrši nikakve invazije. Vjerujem da će ostatak svijeta prvo biti ljut, a onda će slegnuti ramenima.“