Karta u jednom pravcu od Moskve do Beograda

Društveni centar „Krov" nalazi se u malom potkrovlju u centru Beograda. Glavna prostorija obložena drvetom podsjeća na zapadnonjemačke podrume za zabavu iz 1970-ih. Ovdje se obično sastaju aktivisti alternativnih kulturnih inicijativa prijestonice Srbije.

Kada smo ih posjetili, zatekli smo oko 30 mladih žena i muškaraca kako sjede na stolicama na sklapanje ispred improvizovane bine: govori se ruski. Ko želi, dobija mikrofon i može da pjeva.

„Iz Moskve sam stigao u aprilu, i to sa kartom u jednom pravcu za mene, moje saradnike i moju mačku" , kaže za DW Ilja Pinsker, koji je organizovao sastanak „Otvoreni mikrofon".

Zajedno sa glumcima, Ilja vodi studio koji proizvodi audio sadržaje od muzike do reklama.

„Od napada na Ukrajinu 24. februara, situacija u Rusiji je postala sve nepodnošljivija. Jednostavno smo morali da odemo"

Ilja, prijatelji i kolege podržali su Ukrajince preko Telegrama i drugih mesendžer servisa iz sjedišta njegove firme u Moskvi - odmah nakon invazije.

„Na primjer, neko od nas je jednoj mladoj djevojci preko četa pokazao kako da vozi kako bi mogla da izvuče svoju porodicu iz ratne zone. Njena majka je imala napad panike i nije mogla da vozi."

Takve aktivnosti se u Putinovoj Rusiji smatraju izdajom, a izdajnicima prijeti i nekoliko godina zatvora. Uprkos tome, za Ilju nije dolazilo u obzir da ništa ne preduzme protiv rata u Ukrajini.

„Ovaj sukob me se veoma tiče, veoma me dotiče. Mnogi moji prijatelji i kolege su iz Ukrajine, tamo su njihovi rođaci, neki imaju čak i ukrajinske pasoše. Moram nekako da pomognem tim ljudima", objašnjava on.  Ali poslije samo nekoliko nedjelja postalo je jasno da su takve aktivnosti u Rusiji previše rizične.

„Svakim danom je rastao strah da će nam jednom neko zakucati na vrata. Još od aneksije Krima 2014. režim je bio sve agresivniji. Naravno da je još gore, sada kada Putin vodi rat."

Preko 1000 novih ruskih firmi

Ali zašto baš u Srbiju? Vlada u Beogradu je doduše osudila agresorski rat Rusije – ali ne podržava sankcije režimu u Moskvi. Zbog srodnih jezika i pravoslavlja, veliki dio srpske javnosti osjeća se povezan sa Rusijom, i nije samo ekstremna desnica ta koja otvoreno podržava Putinov rat.

Uprkos tome, procjenjuje se da se od kraja februara u Srbiju doselilo 30.000 do 50.000 ruskih državljana. Zvaničnih podataka nema, ali jedno je sigurno: od početka rata protiv Ukrajine - desetine hiljada Rusa su otvorilli račune u srpskim bankama. A u Privrednoj komori Srbije registrovano je preko 1.000 firmi, uglavnom u IT sektoru, čiji vlasnici imaju ruske pasoše.

Rusi mogu u Srbiju bez vize

„Odabrala sam Srbiju jer je to jedna od retkih zemalja u koje može da se uđe bez vize sa ruskim pasošem", objašnjava Moskovljanka Katja Hazina (34) i nastavlja:

„Ali, ako to ostavimo po strani, naravno da je prilično je šizofreno što sam ja, kao Putinova protivnica, završila baš u zemlji u kojoj ima mnogo ljudi koji podržavaju režim u Rusiji. Ali, mogu to da podnesem jer znam da to nije ništa u poređenju sa teškoćama kroz koje moraju da prođu ljudi koji bježe od borbi u Ukrajini."

U Rusiji je Katja radila u feminističkoj izdavačkoj kući. Godinama je redovno protestovala protiv Putinovog režima. U Beogradu se pridružila „Ženama u crnom", NVO koja je još devedesetih protestovala protiv ratova u Jugoslaviji – a od kraja februara protestuje protiv agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. I Putinove pristalice u Srbiji redovno demonstriraju – za rat Moskve i pobjedu Rusije.

„Totalno neznanje o Rusiji"

„Čudan je odnos Srba prema Rusiji", kaže Katja. Rijetko ko uči ruski, rijetko ko je ikada bio u Rusiji. Ljubav mnogih Srba prema Rusiji je uglavnom zasnovana na „neznanju o životu u Rusiji – da ne pominjemo nezanje o razmjerama represije, brutalnosti ruskog režima u Ukrajini, kao i prema sopstvenim građanima, ili o tome koliko je propaganda uzela maha".

Ona kaže da „Srbi ni ne znaju kakve predrasude mnogi Rusi imaju prema njima - na primjer da su radnici koji dostavljaju hranu veoma spori i da im je životni standard veoma nizak".

Katja nema baš lijepo mišljenje o mnogim svojim sunarodnicima u Beogradu.

„Od desetina hiljada Rusa u Beogradu samo njih 50 do 100 redovno dolazi na naše proteste", rekla je ona za DW. „Većina Rusa je došla u Srbiju jer Spotifaj i Netfliks više ne rade u Rusiji", dodaje ona razočarano. „Među njima je jako, jako mnogo apolitičnih ljudi."

Ne vole svi Srbi Ruse

Fejsbuk grupa „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi zajedno protiv rata" ima samo 3.624 člana. „Ali to ne znači mnogo", objašnjava administrator te grupe Peter Nitkin.

„Većina naše grupe su Srbi ili dolaze iz drugih zemalja regiona Zapadnog Balkana". Osnovna svrha prisustva na Fejsbuku je informisanje srpske javnosti o aktivnostima protiv rata u Ukrajini u koje su uključeni Rusi. Nikitin to naziva „kontrapropagandom".

Srpskoj javnosti su preko potrebne informacije o Rusima i Rusiji – jer pored rasprostranjene rusofilije, u Beogradu brzo naiđete i na ljude koji gaje ogromnu averziju prema svemu što dolazi iz bivšeg Sovjetskog Saveza.

Konobar u restoranu „Mala Slavija”, na primjer, „mrzi podjednako i Ruse i Ukrajince”: „Oni nemaju manire i misle da zato što imaju para, mogu sebi sve da dozvole", naglašava on. On ne može da vjeruje da u Srbiji ima i ljudi iz postsovjetskih država za koje to ne važi.

Mnogim Srbima smeta i to što došljaci iz Rusije opterećuju tržište nekretnina. Ono je u Srbiji relativno malo, jer je većina građana stanove u kojima živi otkupila nakon završetka „socijalizma". I prije početka rata u Ukrajini, u srpskoj prestonici je bilo malo pristupačnih stanova.

„Da li Rusi okupiraju Beograd?" pitao se tabloid Blic u aprilu 2022. Rusi kupuju stanove i vikendice i ne mare za cijenu", navodi se u članku „Blica". Agenti za nekretnine kažu da su kirije u srpskoj prijestonici sada duplo veće nego prije nego što je Rusija napala Ukrajinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu