Kina: eksperiment sa "primjernim građanima"

Jeste li dobar čovjek? Ako niste sigurni, uskoro će vam oko razrješenja te dileme pomoći u Kini. Tamošnja vlada planira uvođenje sveobuhvatnog sistema socijalnih kredita. To bi trebalo biti nešto mnogo veće od Društva za zaštitu kreditne sigurnosti (Schufa) u Njemačkoj, neka vrsta super-Schufe koja bi, pored kreditnog boniteta građana, bilježila i vrednovala njihovo ponašanje unutar društvene zajednice.  

Onaj ko, primjerice, ne posjećuje redovno svoje starije roditelje, dobija negativne poene. Isto važi i za ljude koji prelaze ulicu tokom upaljenog crvenog svjetla ili ilegalno odlažu svoje smeće. Oni koji se ne odazovu sudskim pozivima, Zhengzhou - prijestonica centralne kineske provincije Henan - će svakoga kada podigne telefonsku slušalicu podsjetiti na ono što nije uradio, a trebao je. 

Ovo su samo tri primjera od najmanje 40 različitih eksperimenata koje kineska vlada provodi uglavnom na komunalnom nivou, a sve kako bi ispitala na koji način se planski socijalni kreditni sistem najbolje može primijeniti na nivou cijele države. Oni koji se duž kineskih autoputeva voze automobilom već dugo ne iznenađuje to što ih u redovnim razmacima snimaju nadzornim kamerama.

Sveobuhvatna baza podataka

Za državni socijalni kreditni sistem će se umrežiti obje postojeće baze podataka iz Ureda za registraciju stanovništva i školskih vlasti, ali i ocjene korisnika putem aplikacija, te  ponašanje tokom surfanja na Internetu. Koristiće se i automatski generirani podaci sa kamera za prepoznavanje lica. "Onako kako je sistem trenutno zamišljen, to je dalekosežan projekat koji pokriva gotovo sve oblasti svakodnevnog života", piše u studiji berlinskog Mercator instituta za kineske studije (Merics) koja je objavljena u decembru 2017.

Odluka za uvođenje takvog sistema donesena je 2014. godine. Od tada je izraz "socijalni kredit" postao sveprisutna politička krilatica, kako piše u studiji Mericsa. Studija je također pokazala kako kineska vlada sistem ističe kao univerzalni lijek. Njime će se rješavati niz veoma različitih društvenih i ekonomskih problema, od kreditne sposobnosti subjekata na tržištu do sigurnosti hrane i zaštite intelektualne svojine, navode kineske vlasti. 

Bez javne rasprave

Skoro da i ne postoji kritika, ističe se dalje u studiji. „Niko u suštini ne dovodi u pitanje korist takvog jednog sistema." U najboljem slučaju se razmatraju tehnološke poteškoće u obradi i umrežavanju podataka ili se razmišlja o tome šta će se dogoditi ukoliko podaci dođu u ruke privatnih kompanija.

No, iako je ta tema dominantno prisutna u medijima, ne održava se javna rasprava o tome, ističe u intervjuu za Deutsche Welle sinolog Björn Alpermann sa Univerziteta u Würzburgu . "Sistem uglavnom nije dobio veći publicitet unutar kineskog društva." Većina ljudi misli da se to njih uopšte ne tiče, dodaje on.

Javni stup srama

Centralna funkcija sistema je kažnjavanje navodnih krivaca i nagrađivanje primjernih građana. Tako, primjerice, "nepovjerljivi ljudi" ne mogu rezervisati karte za letove i brze vozove ili poslati djecu u privatne škole. Privatni sistem kreditnog bodovanja Sesam Credit je 2016. jednoj podružnici Alibaba grupe Jacka Maa blokirao oko 7,3 miliona rezervacija letova osobama sa lošim rejtingom. To je bio primjer kako bi to sve u budućnosti moglo izgledati. Eksperimentisaće se i sa poreskim olakšicama za primjerne građane ili pojednostavljivanjem carinskih dozvola za uvoz kada su u pitanju povjerljivi poduzetnici.

Objavljivanje podataka nije samo poželjno već ga državne institucije svečano slave, ističu u Mericsu. "Javno objelodanjivanje imena, fotografija, lične karte i u nekim slučajevima čak i adresa je sastavni dio sistema." Stoga državni organi hvale ovaj sistem i kao pomoć za pronalaženje partnera preko Interneta. Samo jedan pogled na rejting jasno će pokazati da li je određena osoba pouzdan budući partner.

Kontrola umjesto povjerenja

Za mnoge na Zapadu je takvo skoro beskrajno povjerenje u državu iritantno. "Problem je u tome što uopšte ne znate po kom algoritmu i prema kojim kriterijima se vrši vrednovanje. Cijela ta situacija je netransparentna", kaže Alpermann.

Također, inicijativa dokazuje da kinesko društvo ima problem sa kredibilitetom i povjerenjem, dodaje on: "I to jednako glede međusobnog povjerenja među građanima, kao i ekonomskih aktera naspram građana, ali i vlade prema građanima i obrnuto."

Implementacija od 2020.

"Nije pitanje da li će sistem biti primijenjen već samo kako će on u konačnici biti oblikovan", kažu autori Mericsove studije Mareike Ohlberg, Shazeda Ahmed i Bertram Lang. Različiti eksperimenti se nastavljaju do 2020. godine, a vjerovatno će se njima dodati i neki novi. Potom će uslijediti njegova evaluacija. Alpermann pak vjeruje da će njegova implementacija na nivou države svakako potrajati još nekoliko godina, posebno zato što takav sistem zahtijeva i ogromna ulaganja.

Ali, kada se jednom dođe do toga, onda bi to mogao postati gotovo totalni sistem za nadzor koji može postati čak i izvozni hit, ističe Alpermann: "Kineska vlada bi jednog dana tu tehnologiju mogla prodati drugim autoritarnim režimima". Konačno, ni kineski predsjednik Xi Jinping nije propustio priliku da ovaj kineski nadzorni model promoviše kao alternativu za budućnost.