Kina i rat u Ukrajini: jedan poziv mijenja sve?

Više od 14 mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, kineski predsjednik Si Đinping konačno je u srijedu 26. aprila imao telefonski razgovor sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Kina je naglasila da je njen osnovni stav promovisanje mirovnih pregovora i obećala je da će poslati specijalnog izaslanika u Ukrajinu i voditi razgovore sa svim stranama u sukobu koji je u toku.

- pročitajte još:  Ukrajinsko-kineski odnosi: blagi tonovi prema Pekingu

S druge strane, Zelenski je razgovore sa Sijem okarakterisao kao „duge i sadržajne". „Vjerujem da će ovaj poziv, kao i imenovanje ukrajinskog ambasadora u Kini, dati snažan podsticaj razvoju naših bilateralnih odnosa", napisao je Zelenski na Tviteru.

Šta će promijeniti telefonski poziv?

Poziv, koji je bio prvi kontakt između Sija i Zelenskog od ruske invazije, pozdravili su SAD, Evropska unija, Francuska i Njemačka — dok je Rusija saopštila da pozdravlja svaki potez koji bi mogao da pomogne da se sukob uskoro okonča. Međutim, iz Kremlja su poručili da još uvijek treba da postignu ciljeve svoje „specijalne vojne operacije" u Ukrajini.

Bijela kuća je navela da je prerano da se utvrdi da li bi to moglo da dovede do mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Oprez Vašingtona dijele i neki stručnjaci, jer smatraju da poziv ne nudi ništa novo u pogledu stava Kine o sukobu.

„S jedne strane, poziv je bio staromodan razgovor usredsređen na prijateljstvo Kine i Ukrajine, i nije ponudio nikakve konkretne mirovne prijedloge za sukob", kaže Vu Ćijang, nezavisni kineski analitičar iz Pekinga. „Takođe, Kina nije osudila rusku invaziju. Svi politički stavovi Kine koji se ogledaju u pozivu ostaju isti."

„Ograničenje štete“

Drugi kažu da Kina želi da nastavi da se predstavlja kao „mirotvorac" kroz Sijev razgovor sa Zelenskim, popravljajući štetu koju su prouzrokovali kontroverzni komentari Lua Šajea, kineskog ambasadora u Francuskoj.

Lu je, naime, tokom intervjua za francusku televiziju TF1, doveo u pitanje suverenitet bivših sovjetskih republika, tvrdeći da one nemaju „efektivan status" prema međunarodnom pravu.

„Luove opaske uznemirile su mnoge u Evropi, što dovodi do toga da kineske pokušaje da se dopre do Zelenskog u ovom trenutku smatraju pokušajima da Peking pokaže kako ozbiljno shvata evropsku zabrinutost za suverenitet i mir", ocjenjuje Ijan Čong, politikolog sa Nacionalnog univerziteta Singapura.

- pročitajte još:  Sastanak G7: Kina mora prestati s agresivnim aspiracijama

Međutim, neki posmatrači kažu da je poziv mnogo više od ograničavanja štete koju su nanijeli Luovi komentari, jer se Peking nada da će iskoristiti tekući sukob da se predstavi kao globalna sila koja je sposobna da olakša mirovni proces.

„To je prilika da se kod kuće projektuje imidž da je Kina na međunarodnom planu zaista važna i da može da pokrene proces", smatra Žuža Ana Ferenci, docent na Nacionalnom univerzitetu Dong Hva (NDHU) na Tajvanu.

Ona dodaje da je to i poruka zemljama Globalnog juga koje pažljivo posmatraju kineske međunarodne aktivnosti, te da je to velika šansa za Peking da se posredovanjem u konfliktu globalno pozicionira. Razgovor sa Zelenskim, smatra ona, samo je jedan korak u široj slici pozicioniranja Pekinga.

Skepsa prema kineskoj neutralnosti

Dok Kina nastavlja da ističe svoju neutralnost u ratu u Ukrajini, analitičari i neki svjetski lideri i dalje su skeptični u pogledu stvarnih namjera Pekinga.

Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda je u intervjuu za DW izrazio sumnju u kredibilitet Kine kao posrednika, ističući da osuda ruske invazije mora biti preduslov da Peking postane pravi posrednik.

Od prošlog februara, Kina gradi „partnerstvo bez ograničenja" s Rusijom produbljujući bilateralne veze u više oblasti. I iako Kina Rusiji ne pruža vojnu podršku, Peking takođe nije ni osudio rusku invaziju, niti je sukob okarakterisao kao „rat". Uprkos pokušaju Kine da se predstavi kao „mirotvorac" iznošenjem mirovnog plana od 12 tačaka u februaru, izostajanje pritiska na Rusiju stvara ozbiljnu sumnju u njenu pravu poziciju u sukobu.

Uprkos dugotrajnom skepticizmu prema kredibilitetu Kine kao posrednika, neke ukrajinske diplomate kažu da je u interesu svih strana ako Kina zadrži dvosmislenu poziciju u ratu, jer bi, smatraju, bilo štetno za Ukrajinu i katastrofalno za svijet ako bi se Kina pridružila „ okupatoru koji ne pobjeđuje u ratu".

„Mislim da bi bilo logično i razborito da Kina bude dvosmislena u vezi sa ovim", rekao je Aleksandar Šerba, bivši ukrajinski ambasador u Austriji.

Dilema Evrope u odnosu sa Kinom

I dok su EU i nekoliko evropskih zemalja pozdravile Sijev razgovor sa Zelenskim, a njemačka vlada ga je označila kao „dobar signal", Ferenci iz NDHU smatra da je EU još uvijek suočena sa dilemom kako da se postavi prema Kini, jer među evropskim zemljama postoji nepovjerenje prema Pekingu.

„Postoji dilema kako dalje sa Kinom", rekla je ona za DW i založila se za to da EU zadrži čvrst stav prema Rusiji i Kini. „Ako Evropa ne vodi mirovni proces prema osnovnim elementima koji su u skladu s međunarodnim normama, uključujući i poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta, Kina če ga voditi po svojoj agendi."

- pročitajte još:  Kineski zid Putinu čuva leđa

Jurij Poita, gostujući naučni saradnik Instituta za istraživanje nacionalne odbrane i bezbjednosti na Tajvanu, ocjenjuje da Kina šalje svog specijalnog predstavnika u Ukrajinu da bi možda bolje razumjeli situaciju: „To su možda napori koji bi mogli da stvore uslove da se Peking u budućnosti uključi u mirovne pregovore".

Međutim, Poita tvrdi da, s obzirom na to da je Rusija veoma važan strateški partner za Kinu, Peking vjerovatno neće biti fer posrednik.

„Pošto je Kina uključena u strateško takmičenje sa SAD, a kineska i ruska ekonomija su komplementarne, Kina bi na kraju ipak bila naklonjena Rusiji", rekao je on za DW.